Zašto je Bog Starog zavjeta toliko drugačiji od onog u Novom?




Pitanje: Zašto je Bog Starog zavjeta toliko drugačiji od onog u Novom?

Odgovor:
U samoj srži ovog pitanja leži fundamentalni nesporazum onoga što i Stari i Novi zavjet otrkivaju o prirodi Božijoj. Drugi način izražavanja ove iste osnovne misli je kada ljudi kažu: “Bog u Srarom zavjetu je Bog srdžbe dok je Bog Novog zavjeta Bog ljubavi”. Činjenica da je Biblija Božije progresivno otkrivenje samog sebe nama kroz historijske događaje i kroz Njegov odnos sa ljudima kroz historiju, može doprinese pogrešnom razumijevanju toga kakav je Bog u Starom zavjetu u poređenju sa time kakav je u Novom. Međutim, kada neko čita i jedan i drugi Zavjet, uviđa da je očigledno da Bog nije drugačiji u ta dva Zavjeta, nego da su u oba otrkriveni i njegov gnjev i njegova ljubav.

Na primjer, kroz Stari zavjet, Bog je objavljen kao “Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću” (Izlazak 34:6; Brojevi 14:18; Ponovljeni zakon 4:31; Nehemija 9:17; Psalam 86:5, 15; 108:4; 145:8; Joel 2:13). Ipak, u Novom zavjetu je Božija ljubav i milost manifestovana u potpunosti kroz činjenicu da je “Bog tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje već da ima život vječni” (Ivan 3:16). Kroz Stari zavjet, također vidimo Boga kako se ophodi prema Izraelu kao što se otac koji ljubi odnosi prema svom djetetu. Kada bi svjesno sagriješili protiv Njega i počeli da slave idole, Bog bi ih kaznio. Ipak, svaki put bi ih oslobodio kada bi se pokajali za svoje idolopoklonstvo. To je prilično isti način na koji se Bog ophodi prema Kršćanima u Novom zavjetu. Na primjer, Hebrejima 12:6 nam kaže da “Gospod kori onoga koga ljubi i šiba svakoga koga usvaja za svoga sina”.

Na sličan način, kroz Stari zavjet vidimo Božiji sud i srdžbu izlivene na grijeh. Slično tome, u Novom zavjetu vidimo da se srdžba Božija još uvijek “s neba zaista očituje na svaku bezbožnost i nepravednost ljudi koji istinu priječe nepravednošću” (Rimljanima 1:18). Tako, jasno, Bog nije drugačiji u Starom i Novom zavjetu. On je po svojoj prirodi nepromjenljiv. Dok mi možda vidimo jedan aspekt Njegove prirode otkriven u određenim pasusima Pisma više nego druge aspekte, Bog se sam po sebi ne mijenja.

Dok čitamo i proučavamo Bibliju, postaje jasnije da je Bog isti u oba zavjeta. Čak iako je Biblija 66 individualnih knjiga napisanih na dva (moguće tri) kontinenta, na tri drugačija jezika, u period od otprilike 1500 godina od strane više od 40 autora, ona ostaje jedna ujedinjena knjiga od početka do kraja bez kontradikcije. U tome vidimo kako se ljubeći, milostivi i pravedni Bog odnosi prema grešnom čovjeku u svim vrstama situacija. Zaista, Biblija je Božije ljubavno pismo čovječanstvu. Božija ljubav prema Njegovom stvorenju, posebno ljudskom biću, je očigledna kroz cijelo Pismo. Kroz cijelu Bibliju vidimo kako Bog u ljubavi i milosti zove ljude u poseban osnos sa sobom, ne zato što su oni to zaslužili, nego zato što je On darežljiv i milostiv Bog, spor na gnjev i obilan ljubavlju i istinom. Ipak, vidimo i svetog i pravednog Boga koji je sudija svih koji ne slušaju njegovu riječ i odbijaju da ga proslave, okrećući se umjesto toga slavljenju bogova svog sopstvenog stvaralaštva (Rimljanima, 1.poglavlje)

Zbog Božijeg pravednog i svetog karaktera, svim grijesima – prošlim, sadašnjim i budućim – mora da se sudi. Ipak, Bog je u svojoj neograničenoj ljubavi providio naplatu za grijeh i put obnovljenja tako da grešan čovjek može da izbjegne Njegovu srdžbu. Vidimo ovu predivnu istinu u stihovima kao što je 1.Ivanova 4:10: “U ovome se sastoji ljubav: nismo mi ljubili Boga, nego je on ljubio nas i poslao Sina svoga kao zrvtu pomirnicu za naše grijehe”. U Starom zavjetu, Bog je providio sistem žrtvovanja kojim bi se moglo pokajati za grijeh. Međutom, taj sistem je bio samo privremen i iščekivao je dolazak Isusa Krista koji će umrijeti na križu da učini dovršenom tu zamjensku žrtvu za grijeh. Spasitelj koji je bio obećan u Starom zavjetu je potpuno otkriven u Novom. Samo zamišljen u Starom zavjetu, krajnji izraz Božije ljubavi, u tome da pošalje svog sina Isusa Krista, je otkriven u svoj svojoj slavi u Novom. I Stari i Novi zavjet su dani da nas “učine mudrim za spasenje” (2.Timoteju 3:15). Kada proučavamo zavjete pazljivo, očigledno je da se Bog “ne mijenja kao nepostojana sjena” (Jakov 1:17).



Vrati se na bosansku stranu



Zašto je Bog Starog zavjeta toliko drugačiji od onog u Novom?