Je li Isus razapet u petak? Ako da, kako je onda proveo 3 dana u grobnici ako je uskrsnuo u nedjelju?




Pitanje: Je li Isus razapet u petak? Ako da, kako je onda proveo 3 dana u grobnici ako je uskrsnuo u nedjelju?

Odgovor:
Biblija nam ne govori jasno koji je dan u sedmici Isus razapet. Dva najzastupljenija gledišta su petak i srijeda. Neki se, doduše, koristeći sintezu argumenata za petak i srijedu, zalažu za četvrtak kao dan kad je Isus razapet.

Isus je rekao u Mateju 12:40 „Doista, kao što Jona bijaše u utrobi kitovoj tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći“. Oni koji zastupaju petak kao dan raspeća, kažu da postoji valjani način prema kojem se može smatrati da je On mogao biti u grobu tri dana. Prema shvatanju Židova u prvom cijeku, dio dana se smatrao cijelim danom. S obzirom na to da je Isus bio u grobu dio petka, cijelu subotu i dio nedjelje - može se smatrati da je On bio u grobu tri dana. Jedan od glavnih argumenata za petak nalazi se u Marku 15:42 koji navodi da je Isus bio razapet u „predvečerje subote“. Ako je to bio sedmični šabat, tj subota, onda ta činjenica vodi ka raspeću u petak. Još jedan argument za petak kaže da stihovi poput Mateja 16:21 i Luke 9:22 uče da će Isus uskrsnuti treći dan; prema tome, nije bilo potrebno da On bude u grobu puna tri dana i noći. Ali dok neki prijevodi koriste „trećeg dana“ za te stihove, ne koriste svi i ne slažu se svi da je „trećeg dana“ njihov najbolji prijevod. Štaviše, Marko 8:31 kaže da će Isus biti uzdignut „nakon“ tri dana.

Argument za četvrtak širi se i na razmatranje petka i većinom tvrdi da ima previše događaja (neki broje čak i do 20) koji su se dogodili od petka navečer do nedjelje ujutro, tj između Kristovog pogreba i nedjelje ujutro. Dijelovi argumenta za četvrtak ističu da poseban problem predstavlja to što je jedini cijeli dan između petka i nedjelje bila subota, židovski šabat. Dodatni dan ili dva eliminiše taj problem. Oni koji zastupaju četvrtak mogli bi tvrditi sljedeće: pretpostavi da nisi vidio prijatelja od ponedjeljka navečer. Sljedeći put kad ga vidiš je četvrtak ujutro i kažeš: „Nisam te vidio tri dana“, iako je tehnički prošlo tek 60 sati (2 i po dana). Ako je Isus razapet u četvrtak, ovaj primjer pokazuje kako se može smatrati da je prošlo tri dana.

Stajalište srijede navodi da su bila dva šabata tu sedmicu. Nakon prvog (koji se dogodio na samu večer raspeća [Marko 15:42; Luka 23:52-54]), žene su kupile miomirise – obrati pažnju na to da su obavili kupovinu nakon šabata (Marko 16:1). Stajalište srijede smatra da je ovaj „šabat“ bila Pasha (pogledaj Levitski zakonik 16: 29-31, 23:24-32, 39, gdje se vrlo sveti dani koji nisu nužno sedmi dan sedsmice smatraju za šabat). Drugi šabat te sedmice bio je uobičajeni sedmični šabat. Primijeti da se u Luki 23:56, žena koja je kupila miomirise nakon prvog šabata, vratila, pripremila pomasti i zatim „odmorila na šabat“ (Luka 13:56). Argument tvrdi da nisu mogli kupiti miomirise nakon šabata, već ih pripremiti prije sabata – osim ako nisu postojala dva šabata. Sa tim stajalištem o dva šabata, ako je Krist razapet u četvrtak, visoki je sveti sabat (Pasha) trebalo da počne u četvrtak u suton i završi u petak u suton - početkom sedmičnog šabata ili subote. Kupovina miomirisa nakon prvog šabata (Pashe) značila bi da su ih kupili u subotu i time prekršili sabat.

Dakle, prema stajalištu srijede, jedino objašnjenje koje ne narušava biblijski izvještaj o ženama i miomirisima i koje se drži doslovnog razumijevanja prema Mateju 12:40 je da je Krist razapet u srijedu. Šabat koji je bio vrlo sveti dan (Pasha) bio je u četvrtak, žene su kupile miomirise (nakon toga) u petak i vratile se i pripremile pomasti istog dana, odmorile su u subotu koja je bila sedmični šabat, a onda ih odnijele u grobnicu rano u nedjelju. Isus je sahranjen blizu sutona u srijedu, kojim, prema židovskom kalendaru, počinje četvrtak. Prema židovskom kalendaru, imamo četvrtak navečer (prva noć), četvrtak (prvi dan), petak navečer (druga noć), petak (drugi dan), subota navečer (treća noć), subota (treći dan). Mi ne znamo tačno kada je uskrsnuo, ali znamo da je to bilo prije zore u nedjelju (Ivan 20:1, Marija Magdalena je došla „još dok je bio mrak“), tako da je On mogao uskrsnuti najranije nakon sutona u subotu navečer, kojim je počeo prvi dan židovske sedmice.

Mogući problem sa stajalištem srijede je da su učenici koji su hodali sa Isusom na putu za Emaus išli „isti dan“ kao i kad je On uskrsnuo (Luka 24:13). Učenici, koji nisi prepoznali Isusa, govore Mu o Njegovom raspeću (24:21) i kažu da je „ovo već treći dan kako se to dogodilo“ (24:21). Od srijede do nedjelje je četiri dana. Moguće objašnjenje je da su oni možda brojali od Isusovog ukopa u srijedu navečer, kojim započinje židovski četvrtak, a od četvrtka do nedjelje se može izbrojati tri dana.

Gledajući u cjelini, nije uopšte bitno koji dan u sedmici je Krist bio razapet. Da je to vrlo bitno, onda bi Božija Riječ jasno navela dan i vremenski okvir događaja. Važno je da On je umro i da je fizički, tjelesno ustao od mrtvih. Jednako je važan razlog zašto je On umro - da uzme na sebe kaznu koju svi griješnici zaslužuju. Ivan 3:16 i 3:36 govore o tome da kad staviš svoje povjerenje u Njega, to vodi u vječni život! To je jednako istinito, bez obzira na to da li je On razapet u srijedu, četvrtak ili petak.



Vrati se na bosansku stranu



Je li Isus razapet u petak? Ako da, kako je onda proveo 3 dana u grobnici ako je uskrsnuo u nedjelju?