Kalvinizam naspram Armenijanizma – koji pogled je ispravan?




Pitanje: Kalvinizam naspram Armenijanizma – koji pogled je ispravan?

Odgovor:
Kalvinizam i Armenijanizam su dva sistema teologije koja pokušavaju da objasne odnos između Božijeg suvereniteta i ljudske odgovornosti u odnosu na spasenje. Kalvinizam je dobio ime po Johnu Calvinu, francuskom teologu koji je živio od 1509 - 1564. Arminijanizam je dobio ime po Jacobusu Arminiusu, holandskom teologu koji je živio od 1560 - 1609.

Oba sistema se mogu svesti na pet tački. Kalvinizam drži do potpune nemoralnosti, dok Armenianizam drži do djelimične nemoralnosti. Potpuna nemoralnost podrazumijeva da je svaki aspekt čovječanstva zaražen grijehom; samim tim, ljudski rod nije u stanju da dođe Bogu sam od sebe. Djelimična nemoralnost kaže da je svaki dio čovječanstva zaražen grijehom, ali ne do te mjere da nije u stanju da povjeruje u Boga sam od sebe.

Kalvinizam uključuje vjerovanje da je izbor bezuslovan, dok Armenijanizam vjeruje u uslovan izbor. Bezuslovan izbor je pogled da Bog bira osobe za spasenje, na osnovu samo Njegove volje, a ne nečega vrijednog što je prisutno u osobi. Uslovni izbor drži da Bog bira osobe za spasenje na osnovu Njegovog predznanja o tome ko će povjerovati u Krista za isto, znači na osnovu uslova da li će ta individua izabrati Boga.

Kalvinizam drži do ograničenog otkupljenja, dok Armenijanizam drži do neograničenog otkupljenja. Ovo je najkontraverznija od svih pet tački. Ograničeno otkupljenje je vjerovanje da je Isus umro samo za izabrane. Neograničeno otkupljenje je vjerovanje da je Isus umro za sve, ali da Njegova smrt nema efekat dok osoba ne povjeruje.

Kalvinizam uključuje vjerovanje da je Božija milost neodoljiva, dok Armenijanizam kaže da neko može da je odbije. Neodoljiva milost raspravlja da će neka osoba neminovno doći do spasenja kada je Bog pozove. Milost kojoj se može odoljeti kaže da Bog poziva sve za spasenje, ali da se mnogi ljudi opiru i odbacuju ovaj poziv.

Kalvinizam drži do istrajnosti svetaca, dok Armenijanizam drži do uslovnog spasenja. Istrajnost svetaca se odnosi na koncept da će osoba koju je Bog izabrao istrajati u vjeri i da se neće trajno odreći Krista i okrenuti od Njega. Uslovno spasenje je pogled da vjernik u Kristu može na osnovu svoje slobodne volje da se okrene od Njega i samim tim da izgubi svoje spasenje.

Tako da, u raspravi između Kalvinizma i Armenijanizma, ko je upravu? Interesantno je primijetiti da u raznovrsnosti tijela Kristovog postoje mnoge mješavine Kalvnizma i Armenijanizma. Postoji pet tački Kalvinizma i pet tački Armenijanizama, i u isto vrijeme tri tačke Kalvinizma i dvije tačke Armenijanizma. Mnogi vjernici dolaze do neke vrste mješavine ova dva pogleda. U krajnjem slučaju, naš stav je da oba sistema ne uspijevaju da objasne ono što je neobjašnjivo. Ljudska bića su nesposobna da u potpunosti shvate ovakav koncept. Da, Bog je apsolutno suveren i zna sve. Da, ljudska bića su pozvana da naprave iskrenu odluku da povjeruju u Krista za spasenje. Ova dva faktora nam izgledaju kontradiktorno, ali u Božijem umu ona imaju savršen smisao.



Vrati se na bosansku stranu



Kalvinizam naspram Armenijanizma – koji pogled je ispravan?