Zašto bi trebalo da proučavamo Stari zavjet?




Pitanje: Zašto bi trebalo da proučavamo Stari zavjet?

Odgovor:
Biblija je postepeno otkrivenje. Ako preskočiš prvu polovinu bilo koje dobre knjige i pokušaš da je završiš, teško ćeš razumjeti ličnosti, zaplet i kraj. Isto tako, Novi zavjet se može u potpunosti razumjeti kada se na njega gleda kao da je izgrađen na temelju događaja, ličnosti, zakona, žrtvenog sistema, zavjeta i obećanja Starog zavjeta (SZ). Kada bismo imali samo Novi zavjet (NZ), došli bismo do Evanđelja i ne bismo znali zašto su Hebreji tražili Mesiju (Spasitelja Kralja). Bez SZ-a ne bismo razumjeli zašto je Mesija trebalo da dođe (pogledaj Izaija 53); ne bismo mogli da prepoznamo Isusa iz Nazareta kao Mesiju kroz mnoga detaljna proroštva koja su dana o Njemu – npr. o mjestu Njegovog rođenja (Mihej 5:1); načinu na koji će da umre (Psalam 22, posebno stihovi 2,8,9; 15-1; Psalam 69:22, itd.), Njegovom uskrsnuću (Psalam 16:10), i mnogim drugim detaljima Njegove službe (Izaija 52:13.; 9:2, itd.).

Bez SZ-a ne bismo razumjeli hebrejske običaje koji se usput pominju u NZ-u. Ne bismo razumjeli farizejsko izopačenje Božijeg zakona kome su dodali svoju tradiciju. Ne bismo razumjeli zašto je Isus bio ljut dok je rasčišćavao dvorište hrama. Ne bismo razumjeli da možemo da koristimo mudrost koju je Krist koristio u mnogim svojim odgovorima svojim neprijateljima (i ljudskim i demonskim).

Bez Starog zavjeta propustili bismo brojna detaljna proroštva koja bi se ostvarila samo kada bi Biblija bila Božija Riječ, ne ljudska (pogledaj velike i male proroke) (npr. Daniel, sedmo i naredna poglavlja). Ova proroštva daju konkretne detalje o usponu i padu naroda, kako su pali, da li će ponovo da se podignu, koje će biti naredne sile koje će se pojaviti, ko će imati glavnu ulogu (Kir, Aleksandar Veliki, itd.) i šta će se desiti sa njihovim kraljevstvima kada oni umru. Ova detaljna proroštva su toliko tačna da skeptici procjenjuju da su bila napisana na osnovu činjenica.

SZ sadrži brojne lekcije za nas kroz živote mnogih svojih ličnosti. Posmatrajući njihove živote možemo biti ohrabreni da se pouzdamo u Boga bez obzira na sve (Daniel 3) i da ne pravimo kompromise u malim stvarima (Daniel 1), kako bismo bili vjerni u velikim stvarima (Daniel 6). Možemo da naučimo da je najbolje odmah i iskreno ispovijediti grijeh umesto da prebacujemo krivicu (1. Samuelova 15). Možemo da naučimo da se ne igramo sa grijehom jer će njegov ubod biti smrtonosan (pogledaj Suce 13-16). Možemo da naučimo da treba da se pouzdamo (i poslušamo) Boga, ako želimo da okusimo Njegovu obećanu zemlju ovdje na zemlji, kao i raj u narednom životu (Levitski zakonik 13). Učimo da ako se premišljamo oko grijeha, sigurno ćemo ga počiniti (Postanak 3; Jošua 6-7). Učimo da naš grijeh ima posljedice ne samo na nas, nego i za one koje volimo, i da naše dobro ponašanje ima nagrade ne samo za nas, nego i za one oko nas (Postanak 3; Izlazak 20:5-6).

SZ također sadrži ogromne količine mudrosne literature koje nema u Novom zavjetu. Dosta toga je smješteno u Psalmima i Izrekama. Ovi djelići mudrosti otkrivaju kako možemo da budemo mudriji od svojih učitelja, čemu vode veliki grijesi (od koristi je vidjeti kuku koja je sakrivena ispod mamca) i šta će to postići na ovom svijetu za nas (ništa!). Kako mogu da prepoznam da li sam budala (moralna budala)? Kako i nesvjesno mogu da odbijem ljude? Kako mogu da otvorim vrata trajnom uspjehu? Kako mogu da pronađem smisao života? Postoji toliko mnogo toga tamo, što samo čeka da bude pronađeno od onih koji zaista žele da uče.

Bez SZ-a ne bismo imali bazu da se suprotstavimo greškama u politički nekorektnom izopačenom svijetu u kome se smatra da je evolucija zaslužna za nastajanje svih vrsta života tokom miliona godina (umjesto da je svijet nastao kao posebna Božija kreacija za doslovno šest dana). Nasjeli bismo na laž da su brakovi i porodice strukture koje treba da se mijenjaju u skladu sa tim kako se društvo mijenja, umjesto da ih vidimo kao nešto što je Bog stvorio za podizanje pobožne djece i zaštitu onih koji bi inače bili iskorišteni i zloupotrebljeni (uglavnom žene i djeca).

Bez SZ-a ne bismo razumjeli Božija obećanja koja će se tek ispuniti u hebrejskom narodu. I kao ishod toga, ne bismo na pravi način vidjeli da će period Velike nevolje trajati sedam godina, tokom kojih će Bog konkretno raditi na hebrejskom narodu koji je odbacio Njegov prvi dolazak, ali koji će ga primiti tokom drugog dolaska. Ne bismo razumjeli kako se Kristova hiljadugodišnja vladavina uklapa sa Njegovim obećanjima koja je dao Hebrejima, niti kako će se neznabošci uklopiti. Niti bismo vidjeli kako Biblija upotpunjuje poluzavršene stvari iznijete na početku, kako će Bog obnoviti raj koji je u početku stvorio i kako ćemo uživati u bliskom zajedništvu sa Njim na redovnoj osnovi, baš kao u Edenskom vrtu.

Kao zaključak – Stari zavjet je ogledalo koje nam dozvoljava da vidimo sebe u životima SZ ličnosti i pomaže nam da učimo naporno iz njihovih života. On baca toliko svjetlosti na to kakav je Bog i čuda koja je napravio i spasenje koje je obezbijedio. On daje mnogo utjehe onima koji su progonjeni, ili koji su u nevoljama (posebno Psalmi). On otkriva kroz mnoga proroštva koja su se ispunjavala, zašto je Biblija jedinstvena među svetim knjigama – ona sama otkriva da je ono što za sebe tvrdi, a to je nadahnuta Božija Riječ. Ona otkriva tako mnogo o Kristu iz strane u stranu u svojim spisima. Sadrži toliko mnogo mudrosti, da ide preko onog na šta se aludira ili citira u NZ-u. Ukratko, ako još uvijek nisi zaronio dublje u čitanje SZ spisa, mnogo propuštaš od onoga što Bog ima za tebe. Dok to budeš čitao, biće mnogo toga što nećeš odmah razumjeti, ali biće i mnogo toga što hoćeš i naučićeš štošta iz toga. I kako budeš nastavio da ga proučavaš, tražeći od Boga da te pouči, tvoje kopanje će se isplatiti u još većem blagu koje ćeš otkriti.



Vrati se na bosansku stranu



Zašto bi trebalo da proučavamo Stari zavjet?