Je li Isus bio razapet u petak? Ako jest, kako je onda mogao provesti tri dana u grobu ako je uskrsnuo u nedjelju?




Pitanje: Je li Isus bio razapet u petak? Ako jest, kako je onda mogao provesti tri dana u grobu ako je uskrsnuo u nedjelju?

Odgovor:
Biblija ne kaže koji dan u tjednu je Isus bio razapet. Dva najraširenija gledišta drže da je bio razapet u petak ili u srijedu. Neki pak koristeći sintezu argumenata u prilog petka i srijede, kao dan raspeća prihvaćaju četvrtak.

U Mateju 12,40 Isus je rekao: „Kako je Jona bio u utrobi morske nemani tri dana i tri noći, tako će i Sin Čovječji proboraviti u krilu zemlje tri dana i tri noći.“ Oni koji tvrde da je Isus razapet u petak kažu da još uvijek postoji prihvatljiv način na koji je moguće ustvrditi da je smatrao da će u grobu provesti tri dana. Prema židovskom shvaćanju iz prvoga stoljeća, dio dana smatrao se cijelim danom. Budući da je Isus bio u grobu dio petka, cijelu subotu i dio nedjelje – možemo smatrati da je u grobu proveo tri dana. Jedan od glavnih argumenata za petak nalazimo u Marku 15,42 gdje piše da je Isus bio razapet „dan uoči subote“. Ukoliko se radi o suboti kao o danu u tjednu (dakle, ne o šabatu), onda nas ta činjenica vodi do raspeća u petak. Još jedan argument u prilog petku tvrdi kako stihovi poput Mateja 16,21 i Luke 9,22 poučavaju da će Isus uskrsnuti na treći dan, te da stoga nije trebao ostati u grobu puna tri dana i tri noći. Međutim, iako neki prijevodi ove stihove doista prevode „treći dan“, ne čine to svi i ne slažu se svi da je to najbolji prijevod. Nadalje, Marko 8,31 kaže da će Isus uskrsnuti „nakon“ tri dana.

Argument prema kojemu je Isus razapet u četvrtak proširuje gledište prema kojemu je to bilo u petak, te uglavom tvrdi kako se između Kristova ukopa i nedjelje ujutro odvilo previše događaja (neki kažu čak dvadeset) da bi se mogli dogoditi između petka navečer i nedjelje ujutro. Ističu da poseban problem stvara to što je jedini puni dan između petka i nedjelje bila subota, židovski šabat. Dodatni dan ili dva uklanja taj problem. Zagovaratelji četvrtka mogli bi reći: Uzmimo da niste vidjeli prijatelja od ponedjeljka navečer. Sljedeći put ugledate ga u četvrtak ujutro i kažete: „Nisam te vidio tri dana“ premda je strogo rečeno prošlo samo 60 sati (dva i pol dana). Ukoliko je Isus bio razapet u četvrtak, ovaj primjer pokazuje da bi se to moglo smatrati kao tri dana.

Gledište prema kojemu se to dogodilo u srijedu tvrdi da su toga tjedna bila dva šabata. Nakon prvoga (koji je nastupio u večer razapeća, Marko 15,42; Luka 23,52-54) žene su kupile miomirise – zapazite da su ih kupile nakon Šabata (Marko 16,1). Gledište prema kojemu je Isus raspet u srijedu smatra da je ovaj „Šabat“ bila Pasha (vidi Lev 16,29-31; 23,24-32. 39 gdje se veliki sveti dani, koji ne moraju nužno padati u sedmi dan (odnosno, u subotu), nazivaju šabatom). Drugi šabat toga tjedna bila je uobičajena tjedna subota. Zapazite da se žena koja je u Luki 23,56 kupila miomirise nakon prvoga šabata, vratila i pripremila miomirise ali potom »u subotu se nisu micale“ (Luka 23,56). Argument tvrdi da nisu mogle kupiti miomirise nakon šabata, a pripremiti ih prije Šabata – osim ako nisu bila dva šabata. Imajući na umu dva šabata, ako je Krist bio razapet u četvrtak onda bi veoma sveti šabat (Pasha) počeo u četvrtak o zalazu sunca i završio bi u petak o zalazu sunca — na početku tjednoga šabata odnosno subote. U slučaju kupnje miomirisa nakon prvoga šabata (Pashe), to bi značilo da su ih kupile u subotu, čime bi prekršile šabat.

Prema tome, ovo gledište tvrdi kako jedino objašnjenje koje ne narušava biblijski zapis o ženama i miomirisima te koji Matej 12,40 shvaća doslovno, glasi da je Krist bio razapet u srijedu. Šabat koji je bio veoma sveti dan (Pasha) dogodio se u četvrtak, a žene su miomirise kupile (nakon toga) u petak i vratile se kako bi isti dan pripremile miomirise, a potom su mirovale u subotu koja je bila tjedni šabat, te su miomirise donijele u grob rano ujutro u nedjelju. On je bio ukopan blizu zalaska sunca u srijedu, kada je prema židovskom kalendaru započinjao četvrtak. Korištenjem židovskog kalendara, imamo četvrtak noć (prva noć), četvrtak dan (prvi dan), petak noć (druga noć), petak dan (drugi dan), subota noć (treća noć) subota dan (treći dan). Ne znamo točno kada je uskrsnuo, ali znamo da je to bilo prije izlaska sunca u nedjelju (Ivan 20,1, Marija Magdalena došla je „kad je još bila tama“ a kamen je bio odmaknut, te je pronašla Petra i rekla mu „Uzeli su Gospodina iz groba“) tako da je mogao uskrsnuti već nedugo nakon zalaska sunca u subotu navečer, kada je Židovima počinjao prvi dan tjedna.

Mogući problem s gledištem prema kojemu je ukopan u srijedu predstavlja to što su učenici koji su hodali s Isusom na putu za Emaus učinili to „tog istog dana“ kada je uskrsnuo (Luka 24,13). Učenici, koji nisu prepoznali Isusa, pripovjedili su mu o Isusovu raspeću (24,20) i rekli „već je treći dan kako se to dogodilo“ (24,21). Od srijede do nedjelje ima četiri dana. Moguće objašnjenje toga problema jest da su brojali od srijede navečer od Kristova ukopa, čime počinje židovski četvrtak, a od četvrtka do nedjelje možemo brojati kao tri dana.

Međutim, promatramo li stvari u njihovu pravu svjetlu, vidimo da nije toliko važno znati koji dan u tjednu je Krist bio raspet. Kada bi to bilo jako važno, Božja riječ bi nam to jasno rekla. Važno je to da je on umro, te da je fizički, u tijelu, uskrsnuo iz mrtvih. Jednako je važan razlog zašto je umro—kako bi primio kaznu koju zaslužuju svi grješnici. Ivan 3,16 i 3,36 kažu da vjerovanje, odnosno pouzdavanje, u njega donosi vječni život!



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Je li Isus bio razapet u petak? Ako jest, kako je onda mogao provesti tri dana u grobu ako je uskrsnuo u nedjelju?