Traži li Bog od kršćana da drže Šabat?




Pitanje: Traži li Bog od kršćana da drže Šabat?

Odgovor:
U Kološanima 2:16-17, apostol Pavao veli: “Prema tome, neka vas nitko ne osuđuje zbog jela ili pića, ili zbog godišnjih blagdana, ili mlađaka, ili subota! To je samo sjena stvarnosti koja je imala doći, a stvarnost je Krist.” Slično tomu, Rimljanima 14:5 kaže: “Jedan, dakako, polaže veću vrijednost na jedan, nego na drugi dan, a drugi polaže jednaku vrijednost na svaki dan. Samo neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje.” Ovi stihovi jasno pokazuju da je za kršćanina držanje Šabata pitanje duhovne slobode, a ne zapovijed od Boga. Držanje Šabata tema je u vezi koje nas Bog poučava da ne sudimo jedni druge. Držanje Šabata je nešto u vezi čega svaki kršćanin treba biti potpuno uvjeren.

U prvim poglavljima knjige Djela, prvi kršćani bili su pretežno Židovi. Kada su pogani početi primati dar spasenja po Isusu Kristu, židovski kršćani bili su u dilemi. Kojim bi se aspektima Mojsijeva zakona i židovske predaje kršćani trebali pokoriti? Apostoli su se sastali i razgovarali o tom pitanju na jeruzalemskom saboru (Dj 15). Odlučili su sljedeće: “Zato ja mislim da se više ne dosađuje onima koji se s poganstva obrate Bogu, već da im se piše da se uzdržavaju od onoga što je okaljano idolima, od bluda, od udavljenoga i od krvi” (Dj 15:19-20). Držanje Šabata nije bila među zapovijedima za koje su apostoli smatrali da se trebaju nametnuti poganskim vjernicima. Nezamislivo je da bi apostoli isključili držanje Šabata ukoliko je Bog zapovjedio kršćanima da drže Šabat.

Uobičajena pogreška u polemici o držanju Šabata jest koncept da je Šabat bio dan za štovanje. Skupine kakvi su Adventisti Sedmoga Dana smatraju da Bog traži da se crkvena služba održava Subotom, na dan Šabata. To nije bila zapovijed Šabata. Zapovijed Šabata bila je da se ne radi na dan Šabata (Izl 20:8-11). Nigdje u Svetome pismu se ne zapovijeda držanje dana Šabata kao dan štovanja. Da, Židovi u Starome zavjetu, Novome zavjetu i u današnje doba koriste subotu kao dan štovanja, ali to nije bit zapovijedi o Šabatu. U knjizi Djela, kada god se spominje sastanak na Šabat, radi se o sastanku Židova, a ne kršćana.

Kada su se prvi kršćani sastajali? Djela 2:46-47 daju nam odgovor: “Kao što su svaki dan postojano – kao po dogovoru – bili u hramu, tako su po kućama lomili kruh i zajedno uzimali vesela i priprosta srca. Hvalili su Boga i zato uživali naklonost svega naroda. A Gospodin je svaki dan pripajao Crkvi one koji se spasavahu.” Ukoliko je postojao dan kada su se kršćani redovno sastajali, onda je to bio prvi dan tjedna (naša nedjelja), a ne dan Šabata (naša subota) (Dj 20:7; 1. Kor 16:2). U čast Kristova uskrsnuća u nedjelju, prvi su kršćani držali nedjelju – ne kao “kršćanski Šabat” nego kao dan kada na poseban način štuju Isusa Krista.

Je li pogrešno štovati u subotu, na židovski Šabat? Apsolutno ne! Trebamo štovati Boga svaki dan, a ne samo subotom ili nedjeljom! Mnoge crkve danas imaju i subotnje i nedjeljne službe. U Kristu je sloboda (Rim 8:21; 2. Kor 3:17; Gal 5:1). Treba li kršćanin držati Šabat, odnosno ne raditi subotom? Ukoliko smatra da ga Bog tako vodi, onda svakako da treba (Rim 14:5). Međutim, oni koji odluče držati Šabat ne smiju suditi one koji ne drže Šabat (Kol 2:16). Nadalje, oni koji ne drže Šabat trebaju nastojati da ne budu kamen spoticanja (1. Kor 8:9) onima koji drže Šabat. Galaćanima 5:13-15 daje sažetak ove teme: “Dakako, vi ste, braćo, k slobodi pozvani. Samo, neka ta sloboda ne bude pobuda tijelu, nego ljubavlju služite jedan drugomu, jer je sav Zakon ispunjen jednom jedinom zapovijedi: ‘Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe!’ Ako jedan drugoga grizete i izjedate, pazite da se međusobno ne istrijebite.”



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Traži li Bog od kršćana da drže Šabat?