Knjiga Psalama



Autor: Kratki opisi koji stoje na početku psalama navode Davida kao autora u 73 slučaja. Davidova osobnost i identitet jasno se vide u mnogim od tih psalama. Prema je jasno da je David napisao mnoge pojedinačne psalme, on definitivno nije autor cijele zbirke. Dva psalma (72 i 127) pripisuju se Salomonu, Davidovu sinu i nasljedniku. Psalam 90 je molitva pripisana Mojsiju. Druga skupina od 12 psalama (50 i 73—83) pripisuju se Asafovoj obitelji. Korahovi sinovi napisali su 11 psalama (42, 44-49, 84-85, 87-88). Psalam 88. pripisuje se Hemanu, a 89. Ezrahijcu Etanu. S iznimkom Salomona i Mojsija, svi dodatni autori bili su svećenici ili Leviti odgovorni za glazbu u hramskom štovanju tijekom Davidove vladavine. Pedeset psalama ne navode nikakva autora.

Vrijeme pisanja: Pažljivo proučavanje pitanja autorstva, kao i temâ o kojima psalmi govore, otkriva da su nastajali u vremenu od nekoliko stoljeća. Najstariji psalam je vjerojatno onaj Mojsijev (90), koji je promišljanje o čovjekovoj krhkosti u usporedbi s Božjom vječnosti. Posljednji psalam je vjerojatno 137., a radi se o pjesmi tužaljki očigledno napisanoj u vrijeme hebrejskoga zatočeništva u Babilonu, od oko 586. do 538. godine prije Krista.

Jasno je da su tih 150 psalama napisali mnogi različiti pojedinci u vremenu od tisuću godina izraelske povijesti. Najvjerojatnije ih je u sadašnju zbirku sakupio neki nepoznati urednik ubrzo nakon što je babilonsko sužanjstvo završilo 537. godine prije Krista.

Svrha pisanja: Knjiga Psalama je najduža knjiga u Bibliji, a sadrži 150 pojedinačnih psalama. Isto tako, radi se o jednoj od najraznolikijih knjiga, budući da se psalmi bave pitanjima kao što su Bog i Njegova tvorevina, rat, štovanje, mudrost, grijeh i zlo, osuda, pravda i dolazak Mesije.

Ključni stihovi: Psalam 19:2: „Nebesa slavu Božju kazuju, naviješta svod nebeski djelo ruku njegovih.“

Psalam 22:17-20: „Opkolio me čopor pasa, rulje me zločinačke okružile. Probodoše mi ruke i noge, sve kosti svoje prebrojiti mogu, a oni me gledaju i zure na me. Haljine moje dijele među sobom i kocku bacaju za odjeću moju. Ali ti, o Jahve, daleko mi ne budi; snago moja, pohiti mi u pomoć.“

Psalam 23:1: „Jahve je pastir moj: ni u čem ja ne oskudijevam.“

Psalam 29:1-2: „Prinesite Jahvi, o sinovi Božji, prinesite Jahvi slavu i moć! Prinesite Jahvi slavu njegova imena, poklonite se Jahvi u svetištu njegovu!“

Psalam 51:12: „Čisto srce stvori mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni!“

Psalam 119:1-2: „Blaženi oni kojih je put neokaljan, koji hode po Zakonu Jahvinu! Blaženi oni koji čuvaju propise njegove, čitavim srcem njega traže.“

Sažetak: Knjiga Psalama je zbirka molitava, pjesama i himni koje usredotočuju misli štovatelja na Boga u hvali i štovanju. Dijelovi ove knjige koristili su se kao himne na bogoštovljima u drevnom Izraelu. Glazbeno naslijeđe psalama očituje se u samom nazivu ove knjige. Dolazi iz grčke riječi koja znači „pjesma pjevana uz pratnju glazbenog instrumenta.“

Tipologija: Tema koja se ponavlja u psalmima jest Božje pribavljanje Spasitelja. Proročke slike Mesije mogu se vidjeti u brojnim psalmima. Psalam 2:1-12 prikazuje Mesijinu pobjedu i Njegovo kraljevstvo. Psalam 16:8-11 nagovješćuje Njegovu smrt i uskrsnuće. Psalam 22 nam pokazuje Spasitelja koji trpi na križu, a daje i detaljna proroštva o raspeću, koja su se sva savršeno ispunila. Mesijina slava i slava Njegove zaručnice izloženi su u Psalmu 45:6-7, dok Psalmi 72:6-17, 89:3-37, 110:1-7 i 132:12-18 prikazuju slavu i sveobuhvatnost Njegove vladavine.

Primjena: Pjevanje je jedna od posljedica ispunjenosti Duhom ili Kristovom riječju. Psalmi su „pjesmarica“ rane crkve koja je razmišljala o novoj istini u Kristu.

Bog je isti Gospod u svim psalmima. Međutim, mi se odazivamo Njemu na različite načine, već prema okolnostima naših života. Kakva li veličanstvena Boga štujemo, kaže psalmist, koji je uzvišen iznad naših ljudskih okolnosti ali je i dovoljno blizu da dodirne naša srca i hoda uz nas.

Bogu možemo donijeti sve naše osjećaje—bez obzira koliko su oni negativni ili puni gunđanja—i možemo biti sigurni da će On čuti i razumjeti. Psalmist nas uči da je najsmislenija molitva zapravo vapaj za pomoć kada se nađemo skrhani životnim problemima.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Knjiga Psalama