Je li ljudska duša smrtna ili besmrtna?




Pitanje: Je li ljudska duša smrtna ili besmrtna?

Odgovor:
Bez sumnje, ljudska je duša besmrtna. To se jasno vidi u mnogim stihovima I u Starom i u Novom zavjetu: Psalam 22:26; 23:6; 49:7-9; Propovjednik 12:7; Daniel 12:2-3; Matej 25:46 i 1. Korinćanima 15:12-19. Daniel 12:2 kaže: „Tada će se probuditi mnogi koji snivaju u prahu zemljinu: jedni za vječni život, drugi za sramotu, za vječnu gadost.“ Slično tome, Isus je rekao da će zli „otići u muku vječnu, a pravednici u život vječni“ (Mt 25:46). Budući da se ista grčka riječ koristi za govor o „muci“ i o „životu“, jasno je da i zli i pravedni imaju vječnu/besmrtnu dušu.

Biblija sasvim bjelodano uči da će svi ljudi, bili oni spašeni ili izgubljeni, vječno postojati: u raju ili u paklu. Pravi život ili duhovni život ne prestaje kada naša fizička tijela prestanu funkcionirati. Naše će duše zauvijek živjeti, bilo u Božjoj prisutnosti na nebu ukoliko smo spašeni, ili u kazni u paklu ukoliko odbijemo Božji dar spasenja. Zapravo, obećanje Biblije nije samo da će nam duše vječno živjeti, nego također da će naša tijela biti uskrsnuta. Ta nada tjelesnog uskrsnuća nalazi se u srcu kršćanske vjere (1. Kor 15:12-19).

Iako su sve duše besmrtne, važno je zapamtiti da mi nismo vječni na način na koji je Bog vječan. Bog je jedino uistinu vječno biće zbog toga što samo On nema ni početka ni kraja. Bog je oduvijek postojao i uvijek će postojati. Sva druga razumna bića, bilo da se radi o ljudima ili anđelima, konačna su jer su imala svoj početak. Iako će naše duše vječno živjeti kada počnemo postojati, Biblija ne podržava koncept po kojemu su ljudske duše oduvijek postojale. Naše su duše besmrtne, jer Bog ih je takvima stvorio, ali su ipak imale početak – jer postojalo je vrijeme kada nisu postojale.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Je li ljudska duša smrtna ili besmrtna?