Stari zavjet vs. Novi zavjet – Koje su razlike?




Pitanje: Stari zavjet vs. Novi zavjet – Koje su razlike?

Odgovor:
Stari zavjet postavlja temelje učenjima i događajima koje nalazimo u Novom zavjetu. Biblija je progresivna objava. Ukoliko preskočite prvu polovicu bilo koje dobre knjige i pokušate je dovršiti, bit će vam teško razumjeti likove, radnju i završetak. Na isti način, Novi zavjet može se potpuno razumjeti samo kad se vidi kao ispunjenje događaja, likova, zakona, žrtvenog sustava, saveza i obećanja Staroga zavjeta.

Kada bismo imali samo Novi zavjet, došli bismo do Evanđelja i ne bi znali zašto su Židovi tražili Mesiju (Kralja Spasitelja). Bez Staroga zavjeta, ne bismo razumjeli zašto je taj Mesija došao (vidi Izaiju 53), te ne bismo mogli identificirati Isusa iz Nazareta kao Mesiju kroz mnoga detaljna proroštva koja su o Njemu govorila, npr. njegovo mjesto rođenja (Mihej 5,2); način njegove smrti (Psalam 22, posebno stihovi 1, 7-8, 14-18; Psalam 69,21), njegovo uskrsnuće (Psalam 16,10), te mnoge druge detalje o njegovoj službi (Izaija 52,19; 9,2).

Bez Staroga zavjeta, ne bismo razumjeli židovske običaje koji se usputno spominju u Novom zavjetu. Ne bismo razumjeli iskrivljenja koja su farizeji učinili Božjem zakonu kada su mu dodavali svoje predaje. Ne bismo razumjeli zašto je Isus bio toliko uzrujan dok je čistio dvorište Hrama. Ne bismo razumjeli da možemo koristiti istu mudrost koju je Krist koristio u svojim mnogim odgovorima neprijateljima.

Novozavjetna Evanđelja i Djela apostolska zapisuju mnoga ispunjenja proročanstava koja su zabilježena stotinama godina ranije u Starome zavjetu. U okolnostima Isusova rođenja, života, čuda, smrti i uskrsnuća koje nalazimo u Evanđeljima, nalazimo ispunjenje starozavjetnih proročanstava koja se odnose na Mesijin prvi dolazak. Upravo ti detalji opravdavaju Isusovu tvrdnju da je obećani Krist. Čak i proročanstva u Novome zavjetu (od kojih se mnoga nalaze u knjizi Otkrivenja) grade se na ranijim proročanstvima koja se nalaze u starozavjetnim knjigama. Ta novozavjetna proročanstva vežu se uz događaje oko drugoga Kristova dolaska. Otprilike dva od tri stiha u Otkrivenju temelje se ili su vezani uz starozavjetne stihove.

Također, budući da je objava Svetoga pisma progresivna, Novi zavjet fokusira se na učenja na koja se u Starome zavjetu samo aludiralo. Poslanica Hebrejima opisuje kako je Isus veliki svećenik i kako jedna njegova žrtva zamjenjuje sve prethodne žrtve, koje su bile samo portreti. Stari zavjet daje Zakon, koji ima dva dijela: zapovijedi i blagoslove/prokletstva koji dolaze od poslušnosti ili neposlušnosti tim zapovijedima. Novi zavjet pojašnjava da je Bog dao te zapovijedi kako bi pokazao ljudima njihovu potrebu za spasenjem: one nikada nisu trebale biti način spasenja (Rim 3:19).

Stari zavjet opisuje žrtveni sustav koji je Bog dao Izraelcima kako bi privremeno pokrio njihove grijehe. Novi zavjet pojašnjava da je taj sustav aludirao na Kristovu žrtvu, jedinu po kojoj se spasenje može naći (Dj 4:12; Heb 10:4-10). Stari zavjet vidio je izgubljeni raj, a Novi zavjet pokazuje kako je raj ponovno zadobiven za čovječanstvo kroz drugoga Adama (Krista) i kako će jednoga dana biti obnovljen. Stari zavjet objavljuje da je čovjek bio odvojen od Boga zbog grijeha (Post 3), a Novi zavjet objavljuje da čovjek sada može biti obnovljen u svoj odnos sa Bogom (Rim 3–6). Stari zavjet predvidio je Mesijin život. Evanđelja prvenstveno bilježe Isusov život, a poslanice tumače taj život i govore nam kako bismo trebali odgovoriti na sve što je on učinio.

Bez Staroga zavjeta ne bismo razumjeli da se Božja obećanja tek trebaju ispuniti židovskome narodu. Zbog toga, ne bismo jasno vidjeli da je vrijeme nevolja sedmogodišnje razdoblje u kojemu će on specifično raditi sa židovskim narodom koji je odbacio Krista o njegovu prvom dolasku, ali koji će ga primiti o Drugom. Ne bismo razumjeli kako se Kristovo buduće tisućugodišnje kraljevstvo uklapa u njegova obećanja Židovima, ili kako se u to uklapaju nežidovi. Niti bismo vidjeli kako kraj Biblije veže zaostale konce koji su se otkrili na početku Biblije, obnavljajući raj koji je bio Božji originalni plan za ovaj svijet.

U sažetku, Stari zavjet postavio je temelje i trebao je pripremiti Izraelce za dolazak Mesije koji će se žrtvovati za grijehe svijeta (1. Iv 2:2). Novi zavjet govori o životu Isusa Krista, a onda gleda natrag na ono što je on učinio i na to kako mi trebamo odgovoriti na taj dar vječnoga života i živjeti u zahvalnosti za sve što je učinio za nas (Rim 12). Oba zavjeta otkrivaju istoga svetog, milosrdnog i pravednog Boga koji mora osuditi grijeh, ali koji želi sebi dovesti palu ljudsku rasu grešnika preko oproštenja koje je jedino moguće kroz Isusovu pomirujuću žrtvu. U oba zavjeta, Bog nam se otkriva i pokazuje nam da mu trebamo doći po Isusu Kristu. U oba zavjeta nalazimo sve što nam treba za vječni život i pobožno življenje (2. Tim 3:15-17).



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Stari zavjet vs. Novi zavjet – Koje su razlike?