Što je teorija vremenskog razmaka? Je li se nešto dogodilo između Postanka 1:1 i 1:2?




Pitanje: Što je teorija vremenskog razmaka? Je li se nešto dogodilo između Postanka 1:1 i 1:2?

Odgovor:
Postanak 1:1-2 veli: „U početku stvori Bog nebo i zemlju. Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom.” Teorija vremenskog razmaka je gledište po kojem je Bog stvorio sasvim funkcionalnu zemlju sa svim životinjama, uključujući dinosaure i druga stvorenja koja znamo samo iz fosilnih ostataka. Prema toj teoriji, tada se nešto dogodilo što je potpuno uništilo zemlju—neki nagađaju da je to bio pad Sotone na zemlju—tako da je zemlja postala bezoblična i prazna. U tome trenutku, Bog je započeo ispočetka, ponovno stvarajući zemlju u njezinu rajskom obliku kako je dalje opisano u Postanku.

Ova teorija ima previše problema da bismo se njima mogli prikladno pozabaviti u ovom kratkom odgovoru, među ostalim i to da bi nam Bog rekao da se nešto važno dogodilo između ta dva stiha. Bog nas ne bi ostavio da nagađamo u neznanju o tako važnim događajima. Drugo, Postanak 1:31 kaže da je Bog objavio da je Njegova tvorevina bila „veoma dobr[a]“, što nipošto ne bi rekao da je zlo već ušlo u svijet Sotoninim padom u „vremenskom razmaku“. Slično tome, ako se fosilni ostaci moraju objasniti milijunima godina u vremenskom razmaku, to znači da su smrt, bolest i patnja postojali puno prije no što je Adam pao. Međutim, Biblija nam kaže da je Adamov grijeh bio taj koji je uveo smrt, bolest i patnju u život: „Prema tome, kao što po jednom čovjeku uđe grijeh u svijet, tako smrt prijeđe na sve ljude” (Rimljanima 5:12).

Oni koji zagovaraju teoriju vremenskog razmaka čine to kako bi pomirili teorije suvremenih znanstvenika koji se drže teorije o staroj zemlji – uvjerenje po kojem je zemlja milijunima godina starija od vremena do kojega se dolazi zbrajajući rodoslovlja koja nalazimo u Bibliji. Čak su i dobronamjerni evanđeoski kršćani povjerovali u teoriju o staroj zemlji, i smatraju da je većina Postanka 1 alegorija, dok se nastoje držati doslovnog tumačenja ostatka Svetoga pisma. Opasnost je u tome što je teško odrediti točku u kojoj alegorija prestaje, a doslovno tumačenje počinje. Je li Adam bio doslovna osoba? Kako to znamo? Ako nije bio, onda je li stvarno donio grijeh u ljudsku rasu ili i to možemo alegorizirati? Nadalje, ako nije bilo doslovnoga Adama koji je uveo grijeh koji svi nasljeđujemo, onda nije bilo razloga da Isus umre na križu. Nedoslovni izvorni grijeh niječe razlog Kristova dolaska, kako Prva poslanica Korinćanima 15:22 objašnjava: „Jer kao što u Adamu svi umiru, tako će u Kristu svi oživjeti.” Tada sâmo kršćanstvo postaje prevara, a Biblija samo lijepa knjiga priča i bajki. Ne vidimo li gdje nas ovakva vrsta razmišljanja vodi?

Postanak 1 jednostavno se ne može pomiriti s mišlju da se stvaranje odvijalo tijekom dugih razdoblja, niti da su se ta razdoblja dogodila između Postanka 1:1 i 1:2. Što se dogodilo između Postanka 1:1 i 1:2? Apsolutno ništa! Postanak 1:1 nam kaže da je Bog stvorio nebo i zemlju. Postanak 1:2 nas informira da je zemlja na početku bila bezoblična, prazna i mračna; nije bila dovršena i na njoj nisu živjela živa bića. Ostatak prvog poglavlja Postanka kaže nam kako je Bog dovršio bezobličnu, praznu i mračnu zemlju ispunjavajući je životom, ljepotom i dobrotom. Biblija je istinita, doslovna i savršena (Psalam 19:7-9). Znanost nikad nije opovrgnula ništa u Bibliji i nikad to neće učiniti. Biblija je vrhovna istina te je prema tome standard po kojemu se treba procjenjivati znanstvena teorija, a ne obrnuto.



Vratite se na hrvatsku naslovnu stranicu



Što je teorija vremenskog razmaka? Je li se nešto dogodilo između Postanka 1:1 i 1:2?