Pitanje
Zašto je bitna Gospodnja Večera / kršćanski pričest?
Odgovor
Proučavanje Gospodnje Večere je jedno uzbudljivo iskustvo, zbog dubine značenja koje odslikava. Dogodilo se to tokom starovijekovnog proslavljanje Pashe, na večer prije Njegove smrti, kada je Isus uspostavio jedan nov značajan zajednički obrok, koji mi praktikujemo i do dan danas. To je najuzvišeniji izraz kršćanskog slavljenja. Podsjeća nas da pamtimo smrt i uskrsnuće našeg Gospoda i da čekamo na njegov budući povratak u slavi.
Pasha je bila najsvetiji praznik u Jevrejskoj religijskoj godini. Proslavljala je posljednji pomor u Egiptu kada su svi prvorođeni Egipćani umrli, a Izraelci bili pošteđeni, zbog janjeće krvi kojom su bili poprskani njihovi dovratnici. Janje je zatim bilo ispečeno i pojedeno sa beskvasnim kruhom. Božija zapovijed je bila da se kroz generacije koje će doći, ovaj praznik proslavlja. Ovo je zapisano u Izlasku 12.
Tokom Gospodnje Večere – proslavljanja Pashe - Isus je uzeo veknu kruha i dao hvalu Bogu. Dok ga je lomio i davao svojim učenicima, rekao je: “Ovo je tijelo moje, koje se za vas daje. Ovo činite na moju uspomenu!” Isto tako poslije večere uze kalež te reče: “Ovaj je kalež Novi savez u mojoj krvi, koja se za vas prolijeva.” (Luka 22:19,20) Završio je gozbu pjevajući hvalu (Matej 26:30), a zatim su otišli napolje u mrak na Maslinsku goru. Tamo je Isus bio izdan, kao što je i predvidio, od strane Jude. Sljedeći dan je bio razapet.
Izvještaj o Gospodnjoj Večeri se može naći u Evanđeljima (Matej 26:26-29, Marko 14:17-25, Luka 22:7-22 i Ivan 13:21-30). Apostol Pavle je pisao u vezi sa Gospodnjom Večerom u 1. Korinćanima 11:23-29. On je uključio izjavu koje nema u Evanđeljima: “Zato tko god nedostojno jede ovaj kruh ili nedostojno pije ovaj kalež Gospodnji, bit će odgovoran za tijelo i krv Gospodnju. Neka svatko ispita samog sebe te onda jede od kruha i pije iz kaleža, jer tko jede i pije, osudu svoju jede i pije ako u tome ne razabire Tijelo.” (11:27-29). Možda se pitamo šta to znači da “nedostojno” jedemo kruh i pijemo čašu. To može da znači da zanemarimo istinsko značenje kruha i čaše, i da zaboravimo nevjerovatnu cijenu koju je naš Spasitelj platio za naše spasenje. Ili može značiti da dozvolimo da sama ceremonija postane jedan mrtav i formalan ritual, ili da prilazimo stolu sa nepriznatim grijehom. Držeći se Pavlovih uputstava, trebalo bi da ispitujemo sami sebe, prije nego što jedemo od kruha i pijemo od čaše.
Druga izjava koju je Pavle napisao, a koja nije uključena u Evanđelja, je: “Uistinu, svaki put kad jedete ovaj kruh i pijete ovaj kalež navješćujete smrt Gospodnju dok on ne dođe.” (11:26) Ovo stavlja vremensko ograničenje na ovu ceremoniju – do povratka našeg Gospoda. U ovim kratkim izvještajima vidimo kako Isus koristi dva najslabija elementa kao simbole svog tijela i krvi, i čini ih da budu spomen na Njegovu smrt. To nije bio spomenik od klesanog mermera ili livenog bakra, već od kruha i vina.
On objavljuje da taj kruh govori o Njegovom tijelu koje će biti slomljeno. Nije bilo slomljene kosti, ali je Njegovo tijelo bilo toliko slomljeno da Ga je bilo teško prepoznati (Psalam 22:13-18, Izaija 53:4-7). Vino govori o Njegovoj krvi, ukazujući na užasnu smrt koju će uskoro iskusiti. On, savršeni Sin Božiji, je postao ispunjenje bezbrojnih Starozavjetnih proroštava koja se odnose na Otkupitelja. (Postanak 3:15, Psalam 22, Izaija 53, itd.) Kada je rekao: “Ovo činite na moju uspomenu”, ukazivao je na ceremoniju koja je morala da se nastavi u budućnosti. To je ukazivalo isto tako na to da je Pasha, koja je zahtijevala smrt janjeta i očekivala dolazak Janjeta Božijeg koje će uzeti grijehe svijeta, sad ispunjena u Gospodnjoj Večeri. Novi zavjet je zamijenio Stari zavjet kada je Krist, Pashalno Jagnje (1. Korinćanima 5:7), bio žrtvovan (Hebrejima 8:8-13). Žrtveni sistem više nije bio potreban (Hebrejima 9:25-28). Gospodnja Večera/kršćanski pričest je podsjećanje na ono što je Krist uradio za nas i proslavljanje onoga što smo primili kao rezultat Njegove žrtve.
English
Zašto je bitna Gospodnja Večera / kršćanski pričest?
