Pitanje
Zašto Jevreji i Arapi/Muslimani mrze jedni druge?
Odgovor
Kao prvo, važno je razumjeti da nisu svi Arapi Muslimani i da nisu svi Muslimani Arapi. Dok velika većina Arapa jesu Muslimani, postoji mnogo Arapa nemuslimana. Dalje, postoji mnogo više Muslimana koji nisu Arapi u područjima kao što su Indonezija i Malezija, nego što je tamo onih koji jesu. Drugo, važno je zapamtiti da ne mrze svi Arapi i Muslimani Jevreje, a niti svi Jevreji mrze Arape i Muslimane. Moramo biti pažljivi kako bismo izbjegli generalizovanje ljudi. Međutim, uopšteno govoreći, Arapi i Muslimani imaju nenaklonost i nepovjerenje prema Jevrejima, i obrnuto.
Ako postoji jasno biblijsko objašnjenje za ovu netrepeljivost, ono potiče čak iz doba Abrahama. Jevreji su potomci njegovog sina Izaka. Arapi potiču od drugog sina, Jišmaela. Kako je Jišmael sin ropkinje (Postanak 16:1-16) a Izak obećani sin koji bi naslijedio Abrahamove blagoslove (Postanak 21:1-3), očito bi postojala neka netrepeljivost između ta dva sina. Kao rezultat Išmaelovog ismijavanja Izaka (Postanak 21:9), Sara je rekla Abrahamu da otjera Hagaru i njenog sina (Postanak 21:11-21). Moguće je da je ovo prouzrokovalo u Jišmaelovom srcu još veći prezir prema Izaku. Anđeo je prorokovao Hagari da će se Jišmaelova “ruka dizati na svakoga” (Postanak 16:11-12).
Islamska religija, koju slijedi većina Arapa, je učinila ovo neprijateljstvo još dubljim. Kur’an sadrži poneke kontratiktorne instrukcije Muslimanima u odnosu na Jevreje. U jednoj tački on nalaže Muslimanima da tretiraju Jevreje kao braću, a u drugoj im naređuje da napadnu Jevreje koji odbijaju da se obrate na Islam. Kur’an također unosi konflikt vezano za temu koji je Abrahamov sin zapravo sin obećanja. Hebrejsko Pismo kaže da je to bio Izak. Kur’an kaže da je to Jišmael. Kur’an naučava da je Jišmael taj kojeg je Abraham zamalo žrtvovao Gospodu, a ne Izak (u kontradikciji sa Postankom 22). Ova debata, o tome ko je zapravo sin obećanja, doprinosi današnjem neprijateljstvu.
Međutim, drevni korijen gorčine između Izaka i Jišmaela ne objašnjava neprijatljstvo između Jevreja i Arapa danas. Ustvari, hiljade godina historije Srednjeg istoka, Jevreji i Arapi su živjeli relativno mirno i u indiferentnosti jednih prema drugima. Primarni uzrok tenzije je iz savremenog doba. Nakon 2. Svjetskog rata, kad su UN dale dio izraelske zemlje Jevrejima, ta zemlja je u to vrijeme bila naseljena Arapima (Palestincima). Većina Arapa je snažno protestvovala protiv izraelske okupacije te zemlje. Arapski narod se ujedinio i napao Izrael u pokušaju da ih istjera iz zemlje, ali su bili poraženi. Još od tad, postoji veliko neprijateljstvo između Izraela i njegovih arapskih susjeda. Izreal postoji na jednom tankom dijelu zemlje, okružen mnogo većom arapskom nacijom, zemljama kao što su Jordan, Sirija, Saudiarabija, Irak i Egipat. Naše stanovište je da, biblijski govoreći, Izrael ima pravo da psotoji kao nacija na svojoj sopstvenoj zemlji koju je Bog dao potomcima Jakova, Abrahamova unuka. U isto vrijeme, čvrsto vjerujemo da bi Izreael trebalo da traži mir i pokaže poštovanje prema arapskim susjedima. Psalam 122:6 izjavljuje: “Molite za mir Jeruzalemov! Blago onima koji tebe ljube!”
English
Zašto Jevreji i Arapi/Muslimani mrze jedni druge?
