Pitanje
Šta znači biti duhovno mrtav?
Odgovor
Biti duhovno mrtav znači biti odvojen od Boga. Kada je Adam zgriješio u Postanku 3:6, on je cijelo čovječanstvo uvukao u grijeh. Božija zapovijed njemu i Evi je bila da ne smiju jesti od drveta spoznaje dobra i zla. Uz to je išlo upozorenje da će njihova neposlušnost voditi smrti: "A dade Gospod Bog čovjeku ovu zapovijed: "Sa svakoga drveta u vrtu smiješ jesti; Samo s drveta spoznanja dobra i zla ne jedi, jer čim bi jeo s njega, morao bi umrijeti". Izraz "morao bi umrijeti" može bukvalno da se prevede sa "umirući ćeš umrijeti". Ovo označava konstantno stanje smrti koje je počelo duhovnom smrću, nastavlja se kroz život kao postepeno propadanje tijela i doseže vrhunac u fizičkoj smrti. Trenutna duhovna smrt je prouzrokovala Adamovu odvojenost od Boga. Njegov čin sakrivanja od Boga (Postanak 3:8) pokazuje tu odvojenost, kao što to čini i njegov pokušaj prebacivanja krivice za grijeh na ženu (Postanak 3:12).
Nažalost, ova duhovna – i na kraju fizička – smrt nije bila ograničena na Adama i Evu. Kao predstavnik ljudske rase, Adam je poveo cijelo čovječanstvo u svoj grijeh. Pavle to razjašnjava u Rimljanima 5:12, govoreći nam da su grijeh i smrt ušli u svijet i prešli na sve ljude kroz Adamov grijeh. Pored toga, Rimljani 6:23 kažu da je plata za grijeh smrt; grešnici moraju umrijeti, jer nas on odvaja od Boga. Svako odvojenje od Izvora života je, prirodno, smrt za nas.
Ali nije samo naslijeđeni grijeh taj koji prouzrokuje duhovnu smrt; tome doprinosi naša sopstvena grešnost. Efežanima 2 naučavaju da smo, prije spasenja, "mrtvi" u prijestupima i grijesima (1. stih). Ovo sigurno govori o duhovnoj smrti, jer smo prije spasenja još uvijek fizički "živi". I dok smo još bili u tom duhovno "mrtvom" stanju, Bog nas je spasio (5. stih; vidi također Rimljane 5:8). Kološani 2:13 ponavljaju ovu istinu: "I vas, koji ste bili mrtvi u prestupcima… oživio je s njim, oprostivši nam sve prestupke".
Pošto smo mrtvi u grijehu, nemamo nikakvu sposobnost da vjerujemo Bogu ili Njegovoj Riječi. Isus iznova i iznova tvrdi da smo bespomoćni bez Njega (Ivan 15:5) i da ne možemo da mu dođemo ako Bog to ne učini (Ivan 6:44). Pavle naučava u Rimljanima 8 da se naši prirodni umovi ne mogu podčiniti Bogu, niti mu udovoljiti (7. i 8. stih). U svom palom stanju, mi nemamo sposobnost čak ni da razumijemo Božije stvari (1. Korinćanima 2:14).
Čin kojim nas Bog oživljava iz duhovne smrti se naziva obnovljenje. Ono se postiže samo Duhom Svetim, kroz smrt i uskrsnuće Isusa Krista. Kada smo obnovljeni, učinjeni smo živima zajedno sa Kristom (Efežanima 2:5) i obnovljeni Duhom Svetim (Titu 3:5). Kao da smo rođeni drugi put, kako je i Isus poučio Nikodema u Ivanu 3:3, 7. Oživljeni Bogom, nikada nećemo zaista umrijeti – imamo vječni život. Isus često kaže da vjerovati u Njega znači imati vječni život (Ivan 3:16, 36; 17:3).
Grijeh vodi u smrt. Jedini način da je izbjegnemo je da dođemo Isusu vjerom, privučeni Duhom Svetim. Vjera u Krista vodi duhovnom životu, a na kraju i vječnom.
English
Šta znači biti duhovno mrtav?
