Pitanje
Koji je značaj toga što se hramska zavjesa rascijepala na pola kada je Isus umro?
Odgovor
Tokom Isusovog života, sveti hram u Jerusalimu je bio centar Jeverejskog religijskog života. Hram je bio mjesto gdje su se prinosile žrtvene životinje i gdje se vjerno slijedio Mojsijev zakon. Hebrejima 9:1-9 nam govori da je zavjesa u hramu razdvajala Svetinju nad svetinjama – mjesto na kojem je obitavala Božija prisutnost – od ostatka harma, gdje su ljudi imali pristup. To je značilo da je čovjek bio odvojen od Boga grijehom (Izaija 59:1-2). Samo je Velikom svećeniku bilo dozvoljeno da prođe iza zavjese jednom godišnje (Izlazak 30:10; Hebrejima 9:7), kako bi ušao u Božije prisustvo za cijeli Izrael, radi okajavanja grijeha naroda (Levitski zakonik 16).
Salomonov hram je bio 30 lakata visok (1 Kraljevima 6:2), ali ga je Herod povisio na 40 lakata, prema spisima Josipa Flavija, jevrejskog historičara iz prvog vijeka. Nije sigurno kolika je tačna mjera lakta, ali možemo pretpostaviti da je ta zavjesa bila visoka otprilike skoro 60 stopa. Josip nam također govori da je ona bila debela četiri inča i da konji, zavezani sa obje strane, ne bi mogli da je pokidaju. Knjiga Izlaska poučava da je ova debela zavjesa bila napravljena od plavog, ljubičastog i grimiznog materijala i lijepo utkanog lana.
Veličina i debljina ove zavjese čini događaj koji se desio u trenutku Isusove smrti još značajnijim. “Opet povika Isus jakim glasom i ispusti duh. Tada se hramska zavjesa razdera na dvoje, odozgo do dolje” (Matej 27:50-51a).
Dakle, šta zaključujemo iz svega? Koji značaj ima ova razderana zavjesa za nas danas? Iznad svega, to što se ona razderala u trenutku Isusove smrti dramatično simbolizuje da je Njegova žrtva, uz prolivanje Njegove krvi, bila dovoljna za grijehe. To nagovještava da je sada put u Svetinju nad Svetinjama otvoren za sve ljude, u svim vremenima, i Jevreje i pagane.
Kad je Isus umro, zavjesa se razderala, i Bog je prestao da boravi u rukotvorenom hramu (Djela 17:24). Bio je završio sa hramom i tim religijskim sistemom, i hram i Jerusalim su bili razoreni (uništeni od Rimljana) 70 g.n.e, baš kao što je Isus prorekao u Luki 13:35. Dok je taj hram stajao, označavao je trajanje Starog zavjeta. Hebrejima 9:8-9 ukazuje na doba koje je prolazilo, kako se uspostavljao Novi zavjet (Hebrejima 8:13).
U tom smislu, zavjesa je bila simbol Krista samog, kao jedinog puta do Oca (Ivan 14:6). To ukazuje i činjenica da je Veliki svećenik morao kroz nju da uđe u Svetinju nad svetinjama. Sada je Krist naš uzvišeni Veliki svećenik, i kao vjernici Njegovog završenog djela, mi učestvujemo u Njegovom boljem svećenstvu. Sada možemo ući u Svetinju nad svetinjama kroz Njega. Hebrejima 10:19-20 kaže da vjerni ulazi u svetište “krvlju Isusa koji nam je otvorio put novi i živi zavjesom, to jest svojim tijelom”. Ovdje vidimo sliku Isusovog tijela koje je razapeto za nas, baš kao što je i On rascijepio zavjesu za nas.
Historijska je činjenica da se zavjesa rascijepila odozgo na dole. Duboki značaj ovog događaja je objašnjen u slavnom detalju u Hebrejima. Stvari hrama su bile sjena onoga što će doći, i sve su u konačnici ukazivale na Isusa Krista. On je bio zavjesa Svetinje nad svetinjama i kroz Njegovu smrt vjerni sada ima slobodan pristup Bogu.
Zavjesa u hramu je bila stalni podsjetnik da je grijeh učinio čovječanstvo nepodesnim za prisustvo Božije. Činjenica da je žrtva za grijeh bila prinošena jednom godišnje i nebrojene druge koje su se prinosile svaki dan, živopisno pokazuje da se grijeh nije mogao zaista otkupiti ili obrisati pukim životinjskim žrtvama. Isus Krist je, kroz svoju smrt, otklonio barijere između Boga i čovjeka, i sad mi možemo da mu pristupimo hrabro i sa pouzdanjem (Hebrejima 4:14-16).
English
Koji je značaj toga što se hramska zavjesa rascijepala na pola kada je Isus umro?
