Pitanje
Ko je bio Melkisedek?
Odgovor
Melkisedek, čije ime znači “kralj pravde”, bio je kralj Šalema (Jeruzalema) i svećenik Boga višnjega (Postanak 14:18–20; Psalam 110:4; Hebrejima 5:6–11; 6:20—7:28). Njegovo iznenadno pojavljivanje i nestajanje u knjizi Postanka je donekle misteriozno. Melkisedek i Abram se prvi put sreću nakon što je Abram porazio Kedor-Laomera i tri kralja koja su bila s njim u savezu. Melkisedek daje hljeb i vino Abramu i njegovim umornim ljudima, pokazujući na taj način prijateljstvo. Daje mu blagoslov u ime El Elyon-a (“Boga višnjega”) i slavi Boga što je Abramu dao pobjedu u bici (Postanak 14:18–20).
Abram je Melkisedeku desetinu od svega što je sakupio. Ovim činom je pokazao da ga je prepoznao kao svećenika koji je na višem duhovnom rangu od njega.
U Psalmu 110, mesijanskom Psalmu koji je napisao David (Matej 22:43), Melkisedek je predstavljen kao Krist. Ova tema se ponavlja u Poslanici Hebrejima, gdje se i jedan i drugi smatraju kraljevima pravde i mira. Citiranjem Melkisedeka i njegovog jedinstvenog svećenstva kao uzora, pisac pokazuje da je Kristovo novo svećenstvo superiorno nad starim levitskim redom i Aronovim svećenstvom (Hebrejima 7:1–10).
Neki sugerišu da je Melkisedek bio ustvari preinkarnacija Isusa Krista, što je Kristofanija. Ova teorija je moguća, pošto je Abraham imao sličan susret ranije, ako uzmemo u obzir Postanak 17, gdje je on vidio Gospoda (El Shaddai) u formi čovjeka i razgovarao s Njim.
Hebrejimas 6:20 kaže: “(Isus) postavši veliki svećenik dovijeka po Melkisedekovu redu”. Termin red bi inače ukazivao slijed položaja svećenika. Međutim, niko nikad, u dugom intervalu između Melkisedeka i Krista, nije spomenuo nepravilnost koja se može riješiti pretpostavkom da je to zaista jedna osoba. Prema tome, “red” je zauvijek stečen u Njemu i u Njemu samom.
Hebrejima 7:3 kaže da je Melkisedek “bez oca, bez majke, bez rodoslovlja, te nema ni početka danima, ni svršetka životu, a sličan je Božijemu Sinu, ostaje svećenik dovijeka”. Pitanje je da li autor Hebrejima ovo piše bukvalno ili figurativno.
Ako je opis u Hebrejima bukvalan, onda je zaista teško znati kako da se ispravno primijeni na bilo koga osim na Gospoda Isusa Krista. Nijedan puki zemaljski kralj ne ”ostaje svećenik dovijeka”, i nijedno puko ljudsko biće nije “bez oca, bez majke”. Ako Postanak 14 opisuje teofaniju, onda je Bog Sin došao da da Abrahamu svoj blagoslov (Postanak 14:17–19), pojavljujući se kao Kralj pravde (Otkrivenje 19:11,16), Kralj mira (Izaija 9:6) i posrednik između Boga i ljudi (1. Timoteju 2:5).
Ako je opis Melkisedeka figurativan, onda su detalji o tome da on nema rodoslovlja, početka ni kraja, da njegova služba ne prestaje, jednostavno izjave koje naglašavaju misterioznu prirodu osobe koja je srela Abrahama. U tom slučaju, nenavođenje tih detalja u Postanku ima smisla i bolje služi tome da se Melkisedek poveže sa Kristom.
Da li su Melkisedek i Krist ista osoba? Moguće je i jedno i drugo. Na kraju krajeva, Melkisedek je tip Krista, preteča Gospodnje službe. Ali je također moguće da je Abraham, nakon teške borbe, sreo Gospoda Isusa samog i Njemu dao čast.
English
Ko je bio Melkisedek?
