Pitanje
Šta je Petoknjižje?
Odgovor
Petoknjižjem se naziva prvih pet knjiga u Bibliji, za koje konzervativni biblijski učenjaci vjeruju da ih je uglavnom napisao Mojsije. Čak iako knjige Petoknjižja same ne navode jasno autora, postoje mnogi odlomci koje ih pripisuju Mojsiju ili se navode kao njegove riječi (Izlazak 17:14; 24:4-7; Brojevi 33:1-2; Ponovljeni zakon 31:9-22). Jedan od najvažnijih dokaza da je Mojsije autor Petoknjižja je da je sam Isus navodio ovaj dio Starog zavjeta kao "Zakon Mojsijev" (Luka 24:44). Dok postoje neki stihovi Petoknjižja koji izgledaju kao da ih je dodao neko drugi osim Mojsija – na primjer, Ponovljeni zakon 34:5-8, koji opisuje Mojsijevu smrt i pokop – većina učenjaka pripisuje većinu ovih knjiga Mojsiju. Čak i ako je Jošua ili neko drugi zaista napisao izvorne rukopise, učenje i otkrivenje ide od Boga kroz Mojsija i, bez obzira na to ko je ustvari zapisao riječi, krajnji autor je Bog a knjige su nadahnute.
Riječ "Petoknjižje" dolazi iz kombinovanja grčke riječi penta, što znači "pet", i teuchos, što se može prevesti kao "svitak". Stoga, "Petoknjižje" se jednostavno odnosi na pet svitaka koji čine prvi od tri dijela u podjeli židovskog kanona. Samo ime se nalazi još u 200 g. nove ere, kada je Tertulijan tako nazvao prvih pet knjiga Biblije. Takođe znan i kao Tora, što je hebrejska riječ za "Zakon", ovaj dio su bliblijske knjige Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni zakon.
Židovi su inače podijelili Stari zavjet na tri različita odjeljka, Zakon, Proroke i Spise, Zaokn Tore sadrži historijsku pozadinu stvaranja i Božije biranje Abrahama i židovske nacije kao Njegovog odabranog naroda. Tora također sadrži zakon koji je dat Izraelu na Gori Sinaj. Pismo naziva ovih pet knjiga raznim imenima. U Jošui 1:7 im je rečeno da je to "zakon (Tora) što ga je dao Mojsije" i naziva se "zakonom Mojsijevim" u 1. Kraljevima 2:3.
Ovih pet biblijskih knjiga koje čine Petoknjižje su početak Božijeg progresivnog otkrivenja čovjeku. U Postanku nalazimo početak stvaranja, čovjekov pad, obećanje otkupljenja, početak ljudske civilizacije I Božijeg zavjetnog odnosa sa Njegovim odabranim narodom, Izraelom.
Sljedeća knjiga je Izlazak, koja biliježi Božije oslobođenje Njegovog zavjetnog naroda od ropstva i njihovu pripremu da zauzmu Obećanu zemlju koju je On izdvojio za njih. Izlazak sadrži Izraelovo oslobođenje iz Egipta, nakon 400 godina ropstva, kako je Bog i obećao Abrahamu (Postanak 15:13). Također bilježi zavjet koji je Bog učinio sa Izraelom na Gori Sinaj, uputstva za izgradnju šatora od sastanka, davanje Deset zapovijedi, i druge instrukcije o tome kako Izrael treba da slavi Boga.
Levitski zakonik slijedi Izlazak i proširuje uputstva o tome kako bi zavjetni narod (Izrael) trebalo da slavi Boga i kako da se vlada. On postavlja zahtjeve žrtvenog sistema radi kojeg bi Bog trebalo da pređe preko grijeha Njegovog naroda, do savršene Kristove žrtve koja ga u potpunosti iskupljuje.
Nakon Levitskog zakonika slijede Brojevi, koji sadržavaju ključne događaje tokom 40 godina izraelskog lutanja po pustinji, i daje mu uputstva za slavljenje Boga i život, kao Njegovom izabranom narodu. Zadnja od pet knjiga koje Petoknjižje uključuje je Ponovljeni zakon. On je ponekad spomenut kao "drugi zakon" ili "ponavljanje zakona". Sadrži zadnje Mojsijeve riječi prije nego što je narod Izraela ušao u Obećanu zemlju (Ponovljeni zakon 1:1). U ovoj knjizi se ponavlja i objašnjava Božiji zakon koji je dat na Gori Sinaj. Kako Izrael ulazi u novo poglavlje svoje historije, Mojsije ih podsjeća na Božije zapovijedi i blagoslov koji će imati ako slušaju Boga, kao i prokletstvo koje bi došlo iz neposlušnosti.
Pet knjiga Petoknjižja se inače smatra historijskim knjigama, jer bilježe historijske događaje. Dok se često nazivaju Torom ili Zakonom, u stvarnosti sadrže mnogo više od zakona. One daju pregled Božijeg plana otkupljenja i pozadinu svega što slijedi u Pismu. Kao i ostatak Starog zavjeta, obećanja, likovi i nagovještaji koja Petoknjižje sadrži, imaju svoje konačno ispunjenje u osobi i djelu Isusa Krista.
English
Šta je Petoknjižje?
