Evanđelje po Mateju
Autor: Ovo Evanđelje je poznato kao Evanđelje po Mateju jer ga je napisao apostol tog imena. Stil knjige je tačno ono što bi se očekivalo od čovjeka koji je nekad bio poreznik. Matej je imao veliko interesovanje za računovodstvo (18:23-24; 25:14-15). Knjiga je vrlo dobro organizovana i jezgrovita. Radije nego da piše hronološki, Matej je uredio ovo Evanđelje kroz 6 diskusija.Kao poreznik, Matej je posjedovao sposobnost koja je učinila njegov zapis uzbudljivim za kršćane. Od poreznika se očekivalo da umiju da pišu u formi stenografije, što je u osnovi značilo da je on mogao da zapiše nečije riječi onako kako su izgovorene, riječ po riječ. Ova sposobnost znači da su Matejeve riječi ne samo inspirisane Duhom Svetim, nego da bi trebalo da predstavljaju stvaran prepis nekih Kristovih propovijedi. Na primjer, propovijed na gori, kako je zapisana u poglavljima 5-7, je skoro sigurno savršen prepis te velike poruke.
Datum pisanja: Kao apostol, Matej je napisao ovu knjigu u ranom periodu crkve, vjerovatno oko 50.g.n.e. To je bilo vrijeme kada su većina kršćana bili obraćeni Jevreji, tako da je njegov fokus na njihovu perspektivu u ovom evanđelju razumljiv.
Svrha pisanja: Matejeva namjera je da dokaže Jevrejima da je Isus Krist obećani Mesija. Više nego u drugim Evanđeljima, ovdje se citira Stari zavjet, kako bi se pokazalo kako je On ispunio riječi jevrejskih proroka. Matej u detalje opisuje rodoslovlje od Isusa do Davida i koristi mnoge govorne forme koje su bile bliske Jevrejima. Njegova ljubav i briga za njegov narod je očigledna kroz pedantan pristup izlaganju evanđeoske poruke.
Ključni stihovi: Matej 5:17: “Ne mislite da sam došao ukinuti Zakon ili Proroke. Nisam došao da ih ukinem, nego da ih ispunim.”
Matej 5:43-44: “Čuli ste da je bilo kazano: Ljubi svojega bližnjega i mrzi neprijatelja! A ja vam kažem: Ljubite svoje neprijatelje i molite se za one koji vas progone!”
Matej 6:9-13: “Ovako se molite: Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje! Dođi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja; kakona nebu, tako i na zemlji! Kruh naš svagdanji daj nam danas! I otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima svojim! I ne uvedi nas u napast, nego nas izbavi od zla!”
Matej 16:26: “Što koristi čovjeku ako dobije sav svijet, a pritom izgubi svoj život? Što čovjek može dati kao otkup za svoj život?”
Matej 22:37-40: “On mu odgovori: ‘Ljubi Gospodina svojega Boga svim svojim srcem, svom svojom dušom i svom svojom misli! To je najveća i prva zapovijed. Druga je ovoj jednaka: Ljubi svojega bližnjega kao samoga sebe! O tim dvjema zapovijedima visi sav Zakon i Proroci’”
Matej 27:31: “Pošto su mu se tako narugali, svukoše s njega kabanicu i obukoše ga opet u njegove haljine. Tada ga izvedoše da ga razapnu.”
Matej 28:5-6: “Anđeo prozbori ženama: ‘ Vi se ne bojte! Znam, vi tražite Isusa Raspetoga. On nije ovdje. Uskrsnuo je, kao što je rekao. Dođite, vidite ovdje mjesto gdje je ležao.’”
Matej 28:19-20: “Zato idite i počnite činiti mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga, učeći ih da drže sve što sam vam zapovjedio. Evo, ja sam s vama u sve dane do svršetka svijeta.”
Kratak sažetak: Matej iznosi činjenice o rodoslovlju, rođenju i ranom životu Krista u prva dva poglavlja. Odatle nadalje, knjiga govori o Isusovoj službi. Opisi Kristovog naučavanja su ubačeni između “govora” kao što je Propovijed na gori, u poglavljima 5-7. Deseto poglavlje uključuje misiju i svrhu učenika; trinaesto je zbirka parabola; poglavlje 18 razmatra crkvu; dvadeset treće počinje poučavanjem o licemjerju i budućnosti. Poglavlja 21-27 opisuju Isusovo hapšenje, mučenje i pogubljenje. Posljednje poglavlje opisuje Uskrsnuće i Veliko poslanje.
Povezanosti: Pošto je Matejeva svrha da predstavi Isusa Krista kao Kralja i Mesiju Izraela, on citira Stari zavjet više nego ostali pisci Evanđelja. Više od 60 puta citira starozavjetne proročke stihove, pokazujući kako ih je Isus ispunio. Svoje Evanđelje počinje Njegovim rodoslovljem, što vodi nazad do Abrahama, praoca Jevreja. Odatle opsežno citira proroke, često koristeći izraz “kako je govoreno preko proroka” (Matej 1:22-23, 2:5-6, 2:15, 4:13-16, 8:16-17, 13:35, 21:4-5). Ovi stihovi se odnose na starozavjetna proroštva o Isusovom bezgrešnom začeću (Izaija 7:14) u Betlehemu (Mihej 5:2), Njegovom povratku iz Egipta nakon Herodove smrti (Hošea 11:1), službi među neznabošcima (Izaija 9:1-2; 60:1-3), Njegovim čudesnim iscjeljenjima i tijela i duše (Izaija 53:4), Njegovom govorenju u pričama (Psalam 78:2) i pobjedonosnom ulasku u Jerusalim (Zaharija 9:9).
Praktična primjena: Evanđelje po Mateju je odličan uvod u srž kršćanskog naučavanja. Logična šema stila olakšava da se pronađu rasprave o različitim temama. Matej je posebno koristan za razumijevanje toga kako je Kristov život ispunjenje starozavjetnih proroštava.
Matejeva ciljna publika su bili njegovi jevrejski savremenici, od kojih su mnogi – posebno farizeji i saduceji – tvrdoglavo odbijali da prihvate Isusa kao njihovog Mesiju. Uprkos vijekova čitanja i proučavanja Starog zavjeta, oči su im bile zaslijepljene za istinu o tome ko je bio Isus. On ih je ukorio radi tvrdoće srca i odbijanja da prepoznaju Onog kojeg su navodno čekali (Ivan 5:38-40). Oni su željeli Mesiju koji bi se uklopio u njihova očekivanja, nekog ko bi ispunio njihove sopstvene želje i radio ono što su oni htjeli da On radi. Koliko često tražimo Boga po našim uslovima? Zar ga ne odbijamo pripisujući mu samo one osobine za koje mi mislimo da su prihvatljive, one koje čine da se dobro osjećamo – Njegovu ljubav i milost – dok odbijamo one koje su nam neugodne – Njegov gnjev, pravednost i svetu ljutnju? Nemojmo se usuditi da napravimo grešku koju su farizeji napravili, stvarajući Boga po sopstvenoj slici i onda očekujući da se On uklopi u naše standarde. Takav bog nije ništa drugo nego idol. Biblija nam daje više nego dovoljno informacija o pravoj prirodi i identitetu Boga i Isusa Krista, da opravda naše slavljenje i poslušnost.
English
Vrati se na bosansku stranu
Evanđelje po Mateju
