Pitanje
Šta je teorija inteligentnog dizajna?
Odgovor
Teorija inteligentnog dizajna kaže da je inteligentni uzrok neophodan da bi se objasnile složene, informacijama bogate strukture biologije i da se taj uzrok može empirijski otkriti. Određene biološke karakteristike prkose standardnom darvinističkom objašnjenju nasumične slučajnosti, jer izgledaju kao da su dizajnirane. Budući da dizajn logički zahtijeva inteligentnog stvoritelja, izgled dizajna se navodi kao dokaz stvoritelja. U Teoriji inteligentnog dizajna postoje tri primarna argumenta: 1) nesvodiva složenost 2) određena složenost i 3) antropsijski princip.
Nesvodiva složenost se definiše kao "...jedan sistem koji se sastoji od nekoliko dobro usklađenih djelova koji djeluju u interakciji koji doprinose osnovnoj funkciji, pri čemu uklanjanje bilo kog od djelova dovodi do toga da sistem prestane efektivno da funkcioniše." Jednostavno rečeno, život se sastoji od isprepletenih djelova koji se oslanjaju jedni na druge kako bi bli korisni. Slučajna mutacija može objasniti razvoj novog dijela, ali ne može objasniti istovremeni razvoj više djelova neophodnih za funkcionisanje sistema. Na primjer, ljudsko oko je očigledno vrlo koristan sistem. Bez očne jabučice, optičkog živca i vizuelnog korteksa, nasumično mutirano nepotpuno oko bi zapravo bilo kontraproduktivno za opstanak vrste i stoga bi bilo eliminisano kroz proces prirodne selekcije. Oko nije koristan sistem osim ako svi njegovi djelovi nisu prisutni i ne funkcionišu ispravno u isto vrijeme.
Određena složenost je koncept prema kome je, budući da se određeni složeni obrasci mogu naći u organizmima, neki vid upravljanja morao objasniti njihovo porijeklo. Navedeni argument složenosti navodi da je nemoguće da se složeni obrasci razvijaju kroz slučajne procese. Na primjer, soba sa 100 majmuna i 100 kompjutera može na kraju dovesti do toga da se proizvede nekoliko riječi, ili možda čak rečenica, ali to nikada ne bi dovelo do Šekspirove drame. A koliko je biološki život složeniji od Šekspirove drame?
Antropijski princip kaže da su svijet i svemir „fino podešeni“ da omoguće život na zemlji. Kada bi se razmjer elemenata u zemljinom vazduhu malo promijenio, mnoge vrste bi vrlo brzo prestale da postoje. Da je zemlja nekoliko milja bliže ili dalje od sunca, mnoge vrste bi prestale da postoje. Postojanje i razvoj života na zemlji zahtijeva da toliko mnogo varijabli budu savršeno usklađene da bi bilo nemoguće da sve varijable nastanu kroz slučajne, nekoordinisane događaje.
Dok teorija inteligentnog dizajna ne donosi pretpostavke o identitetu izvora inteligencije (bilo da je to Bog ili NLO ili nešto drugo), većina teoretičara inteligentnog dizajna su teisti. Oni vide pojavu dizajna koji prožima biološki svijet kao dokaz postojanja Boga. Međutim, postoji nekoliko ateista koji ne mogu poreći jake dokaze za dizajn, ali nisu voljni da priznaju Boga kao Stvoritelja. Oni imaju tendenciju da tumače podatke kao dokaz da je zemlju započela neka vrsta superiornih vanzemaljskih stvorenja (vanzemaljaca). Naravno, ni oni se ne bave porijeklom vanzemaljaca, pa se vraćaju na prvobitni argument bez vjerodostojnog odgovora.
Teorija inteligentnog dizajna nije biblijski kreacionizam. Postoji važna razlika između ove dvije pozicije. Biblijski kreacionisti počinju zaključkom da je biblijski izvještaj o stvaranju pouzdan i tačan, da je život na zemlji osmislio inteligentni agent – Bog. Zatim traže dokaze iz prirodnog carstva koji potkrepljuju ovaj zaključak. Teoretičari inteligentnog dizajna počinju s prirodnim svijetom i dolaze do zaključka da je život na zemlji dizajnirao inteligentni agent (ko god to bio).
English
Šta je teorija inteligentnog dizajna?