Pitanje
Što Biblija kaže o gorčini?
Odgovor
Gorčina je ozlojeđeni cinizam koji rezultira intenzivnim antagonizmom ili neprijateljstvom prema drugima. Biblija nas uči da se „sva gorčina, i srdžba, i gnjev, i vika, i hula sa svom zloćom ukloni od vas“. Zatim nastavlja da se s takvom gorčinom i njezinim plodovima nosimo tako da budemo „ljubazni jedni prema drugima, milosrdni, opraštajući jedni drugima, kao što je Bog zbog Krista oprostio vama“ (Efežanima 4,31-32).
Kao pridjev, riječ gorak znači „oštar poput strijele ili opor na okus, neprijatan; otrovan.“ Koncept je sličan otrovnoj vodi koja je dana ženama koje su bile osumnjičene za preljub u Brojevima 5,18: „gorka voda koja izaziva prokletstvo“. U prenesenom značenju gorčina se odnosi na mentalno ili emocionalno stanje koje nagriza ili „izjeda“. Gorčina može utjecati na osobu koja doživljava duboku tugu ili sve što djeluje na um na način na koji otrov djeluje na tijelo. Gorčina je ono stanje uma koje se namjerno drži ljutitih osjećaja, spremno da se uvrijedi, sposobno planuti u ljutnji u bilo kojem trenutku.
Najveća opasnost u podlijeganju gorčini i dopuštanju da ona zavlada našim srcima jest da je to duh koji odbija pomirenje. Kao rezultat toga, gorčina dovodi do gnjeva, što je eksplozija izvana osjećaja iznutra. Takav neobuzdani gnjev i ljutnja često dovode do „svađanja“, što je drska zaokupljenost sobom ljutite osobe koja ima potrebu natjerati sve da čuju njezine pritužbe. Još jedno zlo koje donosi gorčina je kleveta. Kako se koristi u Efežanima 4, ne odnosi se na huljenje protiv Boga ili samo na klevetu protiv ljudi, već na svaki govor koji izvire iz ljutnje i namijenjen je ranjavanju ili povređivanju drugih.
Sve to potom dovodi do duha zlobe, koji označava zlonamjernost ili osjećaje intenzivne mržnje. Ova vrsta stava je senzualna i đavolska u svojim utjecajima. Zloba je namjerni pokušaj nanošenja štete drugoj osobi. Stoga se mora ukloniti „sva zloća“ (Efežanima 4,31).
Osoba koja je ogorčena često je ozlojeđena, cinična, oštra, hladna, nemilosrdna i neugodna u društvu. Svaki izraz ovih karakteristika je grijeh protiv Boga; potječu od tijela, a ne od Njegovog Duha (Galaćanima 5,19-21). Hebrejima 12,15 nas upozorava: „Pomno gledajte da tko ne ostaje bez milosti Božje, da kakav korijen gorčine ne proklije i uznemiri vas te se time okaljaju mnogi.“ Moramo uvijek biti oprezni da ne dopustimo da „korijen gorčine“ izraste u našim srcima; takvi korijeni će uzrokovati da izgubimo Božju milost. Bog želi da Njegov narod živi u ljubavi, radosti, miru i svetosti – a ne u gorčini. Stoga vjernik uvijek mora neprestano bdjeti, čuvajući se opasnosti gorčine.
English
Što Biblija kaže o gorčini?
