Pitanje
Što Biblija kaže o kapitalizmu?
Odgovor
Rječnik definira kapitalizam kao „ekonomski sustav kojeg karakterizira privatno ili korporativno vlasništvo kapitalnih dobara, investicije koje određuju privatne odluke, te cijene, proizvodnja i distribucija dobara koji se određuju uglavnom na temelju konkurencije na slobodnom tržištu.“ Iako Biblija ne spominje kapitalizam po imenu, ipak puno govori o gospodarskim pitanjima. Primjerice, cijeli dijelovi knjige Izreka i mnoge Isusove prispodobe bave se ekonomskim pitanjima. U skladu s tim, učimo kakav treba biti naš stav prema bogatstvu i kako se kršćanin treba nositi s financijama. Biblija nam također pruža opis naše ljudske prirode koji nam pomaže procijeniti mogući uspjeh i neuspjeh gospodarskog sustava u društvu.
Budući da je ekonomija područje gdje se odvija velik dio našeg svakodnevnog života, trebamo ju ocijeniti iz biblijske perspektive. Kada koristimo Bibliju kao naš okvir, možemo početi graditi model za vlasti i gospodarstvo koji daje slobodu ljudskom potencijalu i ograničava ljudsku grešnost. U Postanku 1,28, Bog kaže da sebi trebamo podložiti zemlju i vladati nad njom. Jedan aspekt ovoga jest to da ljudi mogu posjedovati imovinu u kojoj mogu ostvariti svoju vlast. Budući da imamo i volju i privatno imovinska prava, možemo pretpostaviti da bismo trebali imati slobodu za razmjenu tih privatnih imovinskih prava na slobodnom tržištu gdje se dobra i usluge mogu razmjenjivati.
Međutim, zbog razaranja nastalog grijehom, mnogi dijelovi svijeta postali su mjesta raspada i oskudice. I premda nam je Bog dao vlast nad Njegovom kreacijom, moramo biti dobri upravitelji resursa koji su nam na raspolaganju. Povijesno gledano, slobodni sustav poduzetništva pružio je najveću količinu slobode i najučinkovitije ekonomske dobitke od bilo kojeg ekonomskog sustava koji je ikada osmišljen. No, bez obzira na to, kršćani se često pitaju mogu li podržavati kapitalizam. U biti, osobni interes se nagrađuje u slobodnom kapitalističkom sustavu. No, čak i evanđelje apelira na naš vlastiti interes, jer je u našem interesu da prihvatimo Isusa Krista kao svog spasitelja kako bi naša vječna sudbina bila sigurna.
Iz kršćanske perspektive, temelj privatnog vlasništva počiva na tome da smo stvoreni na sliku Božju. Možemo donositi odluke u vezi imovine koju možemo razmjenjivati unutar tržišnog sustava. No ponekad želja za privatnim vlasništvom raste iz naše grešnosti. Sukladno tome, naša grešna priroda također proizvodi lijenost, nemar i tromost. Činjenica je da se ekonomska pravda najbolje može postići ako je svaka osoba odgovorna za vlastitu produktivnost.
Povijesno gledano, kapitalizam ima niz prednosti. Oslobodio je ekonomski potencijal. Također je pružio temelj za veliku količinu političke i ekonomske slobode. Kada vlasti ne kontroliraju tržište, onda je ekonomska sloboda uključena u niz poduzetničkih aktivnosti. Kapitalizam je također doveo do velike političke slobode, jer jednom kad ograničimo ulogu vlasti u ekonomiji, ograničavamo djelokrug vlasti u drugim područjima. Nije slučajno da većina država s velikom političkom slobodom obično imaju veliku ekonomsku slobodu.
Međutim, kršćani ne mogu i ne trebaju podržati svaki aspekt kapitalizma. Na primjer, mnogi se zagovornici kapitalizma drže gledišta poznatog kao utilitarizam, koji se protivi pojmu biblijskih apsoluta. Svakako moramo odbaciti tu filozofiju. Također, postoje određena ekonomska i moralna pitanja koja se moraju riješiti. Iako postoje neke valjane ekonomske kritike kapitalizma kao što su monopoli i nusprodukt zagađenja, njih može kontrolirati ograničeni državni nadzor. A kada se kapitalizam mudro nadzire, tada generira značajan ekonomski prosperitet i ekonomsku slobodu za svoje ljude.
Jedan od glavnih moralnih argumenata protiv kapitalizma jest pohlepa, što je razlog zašto se mnogi kršćani osjećaju nesigurni u sustav slobodnog poduzetništva. Kritičari kapitalizma tvrde da ovaj sustav čini ljude pohlepnima. Ali onda moramo pitati je li kapitalizam taj koji ljude čini pohlepnima ili već imamo pohlepne ljude koji koriste ekonomsku slobodu kapitalističkog sustava kako bi postigli svoje ciljeve? U svjetlu biblijskog opisa ljudske prirode (Jeremija 17,9), čini se vjerojatnije ovo drugo. Budući da su ljudi grešni i sebični, neki će koristiti kapitalistički sustav kako bi zadovoljili svoju pohlepu. No, to nije tolika kritika kapitalizma kao što je realizacija ljudskog stanja. Cilj kapitalizma nije da promijeni loše ljude, već da nas od njih zaštiti. Kapitalizam je sustav u kojem loši ljudi mogu učiniti najmanje štete, a dobri ljudi imaju slobodu činiti dobra djela. Kapitalizam dobro funkcionira s potpuno moralnim pojedincima. No, također funkcionira adekvatno sa sebičnim i pohlepnim ljudima.
Važno je shvatiti da postoji razlika između osobnog interesa i sebičnosti. Svi ljudi imaju osobni interes koji može funkcionirati na načine koji nisu sebični. Primjerice, u našem je vlastitom interesu naći posao i zarađivati prihod kako bismo mogli podržati našu obitelj. Možemo to činiti na načine koji nisu sebični. Nasuprot tome, ostali ekonomski sustavi poput socijalizma ignoriraju biblijske definicije ljudske prirode. Kao rezultat toga, omogućuju da ekonomska moć bude centralizirana i koncentriraju moć u rukama nekoliko pohlepnih ljudi. Oni koji se žale da velike korporacije imaju utjecaj na naše živote trebaju razmotriti socijalističku alternativu, gdje nekoliko vladinih birokrata kontrolira svaki aspekt našeg života.
Iako je pohlepa u kapitalističkom sustavu ponekad očita, moramo razumjeti da to nije zbog sustava — to je zato što je pohlepa dio čovjekove grešne prirode. Rješenje ne leži u promjeni ekonomskog sustava, već u promjeni srca čovjeka silom evanđelja Isusa Krista.
English
Što Biblija kaže o kapitalizmu?
