Pitanje
Što Biblija kaže o umjerenosti?
Odgovor
Umjerenost izbjegava krajnosti, vježba suzdržanost i povezana je sa samokontrolom. Umjerenost je nešto dobro, ali živjeti umjerenim životom je izazov. Velik dio zapadne kulture konkretno zasićen je pretjeranošću. Biblija nas uči da pretjerivanje ne djeluje tako dobro i pomaže nam razumjeti kako i zašto bismo trebali živjeti umjereno.
Istaknuta knjiga u Bibliji na temu umjerenosti je Propovjednik. Kralj Salomon bio je najmudriji kralj koji je ikada vladao Izraelom i eksperimentirao je s prekomjernošću. Iz zaključaka ovog mudrog kralja možemo puno naučiti. U Propovjedniku 2, Salomon navodi mnoge različite projekte i zadovoljstva za kojima je težio: „I što god su mi oči poželjele, nisam im ustezao; i nisam svome srcu uskraćivao nikakvo veselje, jer se moje srce radovalo u svemu mojemu trudu, i to bijaše moj udio od svega moga truda“ (10. stih). Ipak, na kraju je ostao nezadovoljan: „Tada pogledah na sva djela koja su ostvarile moje ruke, i na trud koji sam pretrpio; i gle, sve bijaše ispraznost i mučenje duha, i ne bijaše od toga koristi pod suncem“ (11. stih). Ne samo da je Salomon testirao granice zadovoljstva, već je isto učinio i s onim što inače smatramo dobrim poput mudrosti (Propovjednik 1,12-18) i napornog rada (Propovjednik 2,17-23). Solomonov zaključak bio je da se svaki njegov pothvat sam po sebi pokazao besmislenim. Božji je dar uživati u svom životu i njegovim darovima (Propovjednik 5,19). Ali ako cijenimo te stvari više od Boga, i dalje ćemo željeti ono što našim srcima stvarno treba – Njega.
Čak i ono što je dobro može nam postati kamen spoticanja ako to koristimo bez umjerenosti. Čokolada je dobra, ali previše je nezdravo. San je neophodan, ali Biblija kaže da previše sna vodi u siromaštvo (Izreke 6,9-11). Djeca su prirodno neumjerena – žele slušati istu priču uvijek iznova, žele jesti previše jedno te isto, nedostaje im suzdržanosti u izražavanju emocija. Dio zrelosti je naučiti sebi reći „ne“, tj. naučiti vrijednost umjerenosti.
Jedna od najčešćih tema u vezi s umjerenošću je konzumacija alkohola. Efežanima 5,18 zapovijeda: „I nemojte se opijati vinom, u kojemu je razuzdanost…“ Uravnotežite to sa činjenicom da se sam Isus nije potpuno suzdržavao od pića (vidi Matej 11,19) i Pavlovom izjavom Timoteju: „Ne pij više vodu, nego uzimaj pomalo vina zbog svoga želuca i svojih čestih slabosti“ (1. Timoteju 5,23). Sagledavajući ove stihove zajedno, jasno je da Biblija dopušta pijenje alkohola, ali apsolutno zabranjuje pijenje do točke pijanstva, što je pretjerivanje. Neki ljudi zaključuju da je bolje uopće ne piti, a i to je sasvim prihvatljivo.
Vježbanje umjerenosti je dobra disciplina. Zapravo, samokontrola je jedna od osobina koje Duh Sveti stvara u životu vjernika (Galaćanima 5,22-23). Kada ne živimo umjereno – kada nam nedostaje samokontrole u određenom području našeg života – to može značiti da ne prepuštamo Bogu u potpunosti to područje. Ne trebamo živjeti u porazu. Bog ne osuđuje svoju djecu (Rimljanima 8,1) i dana nam je pobjeda nad svakim grijehom (Djela 13,38-39). Osim toga, Duh nam želi dati samokontrolu. Kada se predamo Bogu kao „žive žrtve“ (Rimljanima 12,1), On će zadovoljiti potrebe koje nastojimo sami zadovoljiti (1. Timoteju 6,17). Ovcama koje slijede Dobrog pastira „ništa neće nedostajati“ (Psalam 23,1).
Svijet se poziva na požudu tijela i širi laž da ono što nam treba je više zadovoljstva, više stvari, više zabave itd. Ono što stvarno trebamo jest Bog. Bog nas je dizajnirao da trebamo i želimo iznad svega Njega (vidi Matej 4,4). Sve ostalo mora biti u umjerenosti.
Jedino područje u kojem ne trebamo brinuti o umjerenosti je sam Bog. Trebamo ljubiti Boga bez granica (Luka 10,27). Nikada ne možemo imati previše Boga i nikada ga ne možemo previše voljeti. I što ga više molimo da nas ispuni i uđe u naše živote svojim Duhom Svetim, to postaje lakše živjeti umjereno u svemu ostalome.
English
Što Biblija kaže o umjerenosti?
