Pitanje
Što možemo naučiti iz Esterinog života?
Odgovor
Estera je židovska djevojka koja je postala kraljica Perzije i spasila svoj narod od ubilačke zavjere da ih uništi. Njezina je priča zapisana u starozavjetnoj knjizi koja nosi njezino ime. Židovski blagdan Purim slavi ovo posebno oslobođenje Židova.
Priča o Esteri počinje kraljevom gozbom. Kralj Ahasver (također zvan Kserkso) bio je sin slavnog perzijskog kralja Darija I., koji se spominje u Ezri 4,24; 5,5-7; 6,1-15; Danielu 6,1. 25; Hagaju 1,15; i 2,10. Godina slučaja između Estere i kralja Kserksa bila je oko 483. pr. Krista. Carstvo kralja Ahasvera bilo je golemo; zapravo bilo je najveće koje je svijet ikada vidio. Perzija je pokrivala područje koje je danas poznato kao Turska, ujedno Irak, Iran, Pakistan, Jordan, Libanon i Izrael; također je obuhvaćao dijelove današnjeg Egipta, Sudana, Libije i Saudijske Arabije.
Kao i većina poganskih nežidovskih kraljeva tog vremena, kralj Kserkso je uživao u javnom prikazivanju svog bogatstva i moći, što je uključivalo gozbe koje su ponekad trajale i po 180 dana. Očito tijekom gozbe koja se spominje u Esteri 1,10-11, kralj je zatražio da njegova žena, kraljica Vašti, dođe pred cijeli skup dužnosnika kako bi im pokazala svoju veliku ljepotu noseći svoju krunu. Nagađa se da je kralj Kserkso želio da se Vašti pojavi samo s krunom. Kraljica Vašti odbila je kraljev zahtjev, a on se razbjesnio. Kralj Kserkso konzultirao se sa svojim savjetnicima vezano za zakon koji su izjavili da je Vašti povrijedila sve ljude u zemlji. Bojali su se da će perzijske žene čuti za Vaštino odbijanje da posluša svog muža i početi prezirati vlastite muževe. Predložili su da kralj izda dekret u cijeloj zemlji da Vašti više nikada ne može ući u njegovu prisutnost. Kralj je to i učinio, proglasivši edikt na svim pokrajinskim jezicima.
Kad je Vašti poražena, kralj je ostao bez kraljice. Kserksove sluge predložile su mu da krene u potragu za lijepim djevicama po cijeloj zemlji kako bi pronašao novu kraljicu. Josip Flavije, židovski povjesničar, bilježi da je kralj Ahasver izabrao ukupno 400 žena da popune harem i budu kandidatkinje za novu kraljicu (Estera 2,1-4). Žene su trebale biti podvrgnute jednogodišnjim tretmanima ljepote prije susreta s kraljem (12. stih). Estera, Židovka čije je hebrejsko ime bilo Hadasa, izabrana je kao jedna od djevica (8. stih).
Sve do vremena kada su djevice dovedene kralju, držane su u haremu pod Hegajevom skrbi (Estera 2,8); nakon njihovog susreta, budući da više nisu bile djevice, premještene su u područje određeno za smještaj konkubina – ili ljubavnica – gdje su stavljene pod budno oko drugog eunuha, po imenu Šaašgaz (14. stih).
Estera je živjela u citadeli Susa, gdje je živio i kralj. Bila je rođakinja Benjaminovca po imenu Mordekaj, koji je također bio njezin skrbnik nakon što ju je usvojio kao vlastitu kćer kad su joj roditelji umrli. Mordekaj je imao neku vrstu službenog položaja unutar perzijske vlade (Estera 2,19). Kad je Estera izabrana kao kandidatkinja za kraljicu, Mordekaj ju je uputio da ne otkriva svoje židovsko podrijetlo (10. stih). Također je svakodnevno posjećivao kraljev harem da vidi kako je Estera (11. stih).
Kad je došao red na Esteru da bude s kraljem, „ona ne zaiska ništa osim onoga što je odredio kraljev dvorski upravitelj Hegaj, čuvar žena. I steče Estera naklonost u očima svih koji su je vidjeli“ (Estera 2,15 ). Dobila je i kraljevu naklonost, „zavolje kralj Esteru više od svih ostalih žena“ i učinio ju je kraljicom (Estera 2,17). Estera, osim što „bijaše lijepa i prekrasna“ (7. stih), bila je pokorna u slušanju savjeta mudrih savjetnika i prilično privlačna u svakom pogledu. Kako priča napreduje, također postaje očito da je Bog bio na djelu kroz cijeli proces.
Nešto kasnije, Mordekaj je sjedio kod kraljevih vrata i čuo zavjeru o atentatu na Kserksa. Prijavio je to kraljici Esteri, koja je to prijavila kralju i pripisala zasluge Mordekaju. Zavjera je osujećena, ali je događaj uglavnom zaboravljen (Estera 2,21-23). U ovom događaju vidimo Esterinu kontinuiranu povezanost s Mordekajem, kao i njezin integritet. I Mordekaj i Estera iskazivali su čast kralju i htjeli ga zaštititi od njegovih neprijatelja.
Nakon toga je kralj postavio zlog čovjeka nad svojim poslovima. Zvao se Haman i prezirao je izraelski narod. Haman je bio potomak Agaga, kralja Amalečana, naroda koji je generacijama bio Izraelov zakleti neprijatelj (Izlazak 17,14-16), a netrpeljivost i predrasude prema Izraelu bili su duboko ukorijenjeni u Hamanovu pomračenom srcu. U svojoj oholosti, Haman je zapovjedio kraljevskim službenicima pri kraljevim vratima da kleknu i odaju mu počast, ali Mordekaj je to odbio. Kraljevski službenici razgovarali su s Hamanom o tome, ne zaboravivši reći Hamanu da je Mordekaj Židov. Haman je želio ne samo kazniti Mordekaja, nego „naumi uništiti sve Židove koji bijahu diljem svega Ahasverova kraljevstva, to jest Mordekajov narod“ (Estera 3,6). Kralj Kserkso dopustio je Hamanu da postupi što mu je volja po tom pitanju, a u svim je pokrajinama odaslan dekret da se na određeni dan, koji je odabran ždrijebom (ili purim), „sve Židove, i mlade i stare, malu djecu i žene, uništi, poubija i zatre u jednome danu“ (Estera 3,15; 4,3).
Kraljica Estera nije znala za zavjeru protiv Židova, ali je saznala kada su joj sluškinje i eunusi rekli da je Mordekaj u nevolji. Estera je poslala glasnika Mordekaju da sazna što nije u redu. Mordekaj je svojoj rođakinji poslao primjerak edikta i zamolio je „neka ode kralju smjerno ga zamoliti i zatražiti pred njim milost za svoj narod“ (Estera 4,8). Postojao je zakon koji je zabranjivao ulazak u kraljevu nazočnost nepozvanima, a Esteru kralj nije pozvao posljednjih trideset dana. Preko svog posrednika Estera je izvijestila Mordekaja o svojoj prividnoj nemoći da pomogne. On je odgovorio: „Nemoj misliti da ćeš se u kraljevoj palači izbaviti više negoli svi Židovi. Jer budeš li sada šutjela, tada će Židovima oslobođenje i izbavljenje ustati s drugoga mjesta; a ti i dom tvoga oca bit ćete uništeni: tko zna, nisi li do kraljevstva došla zbog trenutka kao što je ovaj?“ (Estera 4,13-14). U velikom iskazu vjere, Estera se složila. Zamolila je Židove da poste za nju tri dana dok su ona i njezine sluškinje također postile. „I tako ću ući kralju, što nije prema zakonu: ako poginem, neka poginem“ (Estera 4,16).
Kada je Estera prišla kralju, doslovno je riskirala svoj život. No „ona steče naklonost u očima [Kserksa]; i pruži kralj prema Esteri zlatno žezlo što mu bijaše u ruci“, što je bio znak da prihvaća njezinu nazočnost (Estera 5,2). Pozvala je Kserksa i Hamana na gozbu tog dana. Kralj je pozvao Hamana i došao na objed gdje je pitao što bi ona htjela: „Ako je i pola kraljevstva, bit će učinjeno“ (6. stih). Estera je pozvala dvojicu muškaraca na još jednu gozbu sljedećeg dana na kojoj će iznijeti svoj zahtjev (8. stih). Muškarci su pristali.
Kserkso je te noći teško spavao i naredio da mu se pročita zapis o njegovoj vladavini. Zapanjujuće, izvještaj koji je čuo bio je onaj o Mordekaju koji je otkrio zavjeru za ubojstvo i spasio kraljev život. U međuvremenu, Haman je otišao kući, okupio svoje prijatelje i ženu i rekao im koliko je bio počašćen. No vidio je Mordekaja na putu kući, što mu je pokvarilo raspoloženje. Njegova žena i prijatelji predložili su Hamanu da sagradi vješala na koja će objesiti Mordekaja (Estera 5,9-14). Haman je poslušao njihov savjet i izgradio vješala.
Upravo dok je kralj Kserkso razmišljao o činjenici da nije odao počast Mordekaju za njegov čin spašavanja života, Haman je došao razgovarati s kraljem o vješanju Mordekaja. Kralj je pitao Hamana za mišljenje o tome kako počastiti čovjeka kojem „kralj želi iskazati počast“ (Estera 6,6). Haman je, misleći da Kserkso misli na njega, predložio provođenje čovjeka kroz grad u kraljevskoj odori i jašući na konju kojeg je kralj jahao, proglašavajući: „Ovako će se učiniti čovjeku kojega kralj želi počastiti!“ (Estera 6,9). Kserkso je naredio Hamanu da to odmah učini za Mordekaja.
Haman je poslušao kralja i odao počast čovjeku kojeg je najviše mrzio. Potom je događaje ispričao supruzi i prijateljima. Uz više predviđanja nego što su vjerojatno mislili, „tada mu njegovi mudraci i njegova žena Zareša rekoše: 'Ako je Mordekaj, pred kojim si počeo padati, od židovskoga sjemena, nećeš ga nadvladati, nego ćeš zacijelo pasti pred njim'“ (Estera 6,13). Stigli su kraljevi eunusi i odveli Hamana na Esterinu gozbu (14. stih). Tamo je Estera rekla kralju da je njen narod prodan da bude uništen. Pokazujući veliko poštovanje i poniznost, Estera je rekla, da su bar prodani u ropstvo, tada bi zadržala svoj mir, jer ništa „ne bi moglo nadoknaditi štetu kralju“ (Estera 7,4). Kralj je bio zaprepašten da bi se netko usudio učiniti takvo što narodu njegove kraljice (5. stih). Estera je otkrila čovjeka koji stoji iza zavjere, „ovaj opaki Haman“ (6. stih). Kserkso je izašao sa gozbe bijesan. Haman je ostao moliti Esteru za svoj život. Kad je kralj ponovno ušao u prostoriju i vidio to, pomislio je da Haman zlostavlja Esteru i naredio da se Haman ubije na istim vješalama koja je sagradio za Mordekaja (stihovi 8-10).
Nakon što je Haman umro, Kserkso je dao Esteri cijelo Hamanovo imanje i dao Mordekaju svoj pečatni prsten, davši mu također istu vlast u kraljevstvu koju je prije imao Haman. Međutim, naredba koja je izašla od Hamana bila je neopoziva. Estera je ponovno molila kralja da intervenira. Kserkso je naredio da se napiše još jedan dekret koji bi se suprotstavio prvom: taj je dao Židovima pravo da se brane od svakoga tko bi ih napao. Sada je bilo veselje u svim pokrajinama. Mnogi su zbog straha čak postali Židovi. Neki su neprijatelji napali na prethodno određeni dan, ali Židovi su ih pobijedili (Estera 8).
Esterina hrabrost i vjera u Boga svjedočanstvo su pouzdanja koje je ova mlada žena imala u živoga Boga. Njezin je život lekcija o Božjoj kontroli nad Njegovom kreacijom. Bog manevrira svakim aspektom života kako bi postavio ljude, vlade i situacije za svoj plan i svrhu. Možda ne znamo što Bog radi u određenom trenutku, ali moglo bi doći vrijeme kada ćemo shvatiti zašto smo prošli kroz određena iskustva ili susreli određene ljude ili živjeli u određenim područjima ili kupovali u određenim trgovinama ili krenuli na određena putovanja. Može doći vrijeme kad sve sabravši, pogledamo unatrag i vidimo da smo i mi bili na pravom mjestu u pravo vrijeme, baš kao što je bila Estera. Bila je u haremu „zbog trenutka kao što je ovaj“. Proglašena je kraljicom „zbog trenutka kao što je ovaj“. Bila je ojačana i spremna posredovati za svoj narod „zbog trenutka kao što je ovaj“ (Estera 4,14). I bila je vjerna i poslušna. Estera se pouzdala u Boga i ponizno mu služila, bez obzira koliko bi moglo koštati. Estera je doista podsjetnik na Božje obećanje, kao što je zapisano u Rimljanima 8,28: „A znamo da sve zajedno djeluje na dobro onima koji ljube Boga; onima koji su pozvani po njegovoj nakani.“
English
Što možemo naučiti iz Esterinog života?
