Pitanje
Tko su bili Filistejci?
Odgovor
Filistejci su bili agresivan, ratnohuškački narod koji je zauzimao dio jugozapadne Palestine između Sredozemnog mora i rijeke Jordan. Naziv „Filistejac“ dolazi od hebrejske riječi Philistia, a grčki prijevod imena, palaistinei, daje nam moderni naziv „Palestina“. Filistejci su prvi put zabilježeni u Bibliji u tabeli naroda, popisu patrijarhalnih utemeljitelja sedamdeset naroda koji potječu od Noe (Postanak 10,14). Smatra se da Filistejci potječu iz Kaftora, hebrejskog imena za otok Kretu i cijelo egejsko područje (Amos 9,7; Jeremija 47,4). Iz nepoznatih razloga migrirali su iz te regije na obalu Sredozemnog mora u blizini Gaze. Zbog svoje pomorske povijesti, Filistejci se često povezuju s „pomorskim narodima“. Biblija bilježi da su Filistejci bili u kontaktu i s Abrahamom i s Izakom još 2000. godine prije Krista (Postanak 21,32.34; 26,1.8).
Nakon Izakova angažmana u vezi s Filistejcima (Postanak 26,18), sljedeći put se usputno spominju u knjizi Izlaska nedugo nakon što su Izraelci prešli Crveno more: „A kada je faraon pustio narod da ode, nije ih Bog poveo putem u zemlju Filistejaca, premda bi to bilo bliže; jer reče Bog: 'Da se ne bi narod, kada vidi rat, pokajao i vratio u Egipat'“ (Izlazak 13,17).
„Put u zemlju Filistejaca“ odnosi se na rutu kasnije poznatu kao Via Maris ili „Morski put“, jednu od tri glavne trgovačke rute u drevnom Izraelu. Ovaj obalni put povezivao je deltu Nila s Kanaanom i Sirijom i dalje, u mezopotamsko područje jugozapadne Azije.
Stari zavjet pokazuje da su se oko 13. stoljeća prije Krista, u vrijeme Samuela i Samsona, Filistejci preselili u unutrašnjost s obale Kanaana. Tamo su izgradili svoju civilizaciju prvenstveno u pet gradova: Gazi, Aškelonu, Ašdodu, Gatu i Ekronu (Jošua 13,3). Svakim od ovih gradova upravljao je „kralj“ ili „gospodar“ (od hebrejske riječi seren, koja se također prevodi kao „tiranin“). Ti su kraljevi očito formirali koaliciju jednakih. Svaki je kralj zadržao autonomnu kontrolu nad svojim gradom, kao kad se Akiš, kralj Gata, obračunao s Davidom (1. Samuelova 27,5-7), ali su radili usklađeno u vremenima nacionalne opasnosti (Suci 16,5).
Filistejci su od samog početka bili ili saveznici ili smrtni neprijatelji Božjeg naroda. Igrali su ključnu ulogu u životima Samsona (Suci 13,1; 14,1), Samuela (1. Samuelova 4,1), Šaula (1. Samuelova 13,4) i Davida (1. Samuelova 17,23).
Filistejci su bili poznati po svojoj inovativnoj upotrebi željeza, koje je bilo bolje od bronce koju su Izraelci koristili za oružje i pribor. Čak i u vrijeme Šaula (1050. - 1010. pr. Kr.), Izraelci su bili prisiljeni osloniti se na Filistejce da naoštre ili poprave svoje željezno oruđe (1. Samuelova 13,19-21). Svojim naprednijim naoružanjem i agresivnom vojnom politikom, Filistejci su neprestano sprječavali razvoj Izraela kao nacije. Gotovo 200 godina Filistejci su maltretirali i ugnjetavali Izraelce, često napadajući izraelski teritorij. Sinovi Izraela jednostavno se nisu mogli nositi s nadmoćnom vojnom moći Filistejaca. Tome je došao kraj tek kada su Samuel, a potom i David, pod Božjim vodstvom, uspjeli poraziti Filistejce (1. Samuelova 7,12-14; 2. Samuelova 5,22-25).
Stari zavjet pokazuje da su Filistejci štovali tri boga: Aštartu, Dagona i Baal-Zebuba – od kojih je svaki imao svetišta u raznim gradovima (Suci 16,23; 1. Samuelova 31,10; 2. Kraljevima 1,2). Arheološki nalazi pokazuju da su filistejski vojnici u bitku nosili kipove svojih bogova (2. Samuelova 5,21). Očigledno su također bili praznovjerni narod koji je poštivao moć izraelskog Kovčega saveza (1. Samuelova 5,1-12).
Filistejci su bili poznati po proizvodnji i konzumiranju alkoholnih pića, posebno piva. Drevne filistejske ruševine sadrže brojne pivovare i vinarije, kao i nebrojene krigle za pivo i druge posude za piće. Samsonova svadbena gozba, zapisana u Knjizi o sucima, ilustrira filistejsku praksu održavanja cjelotjednih pijanki; hebrejska riječ misteh, prevedena kao „gozba“ u Sucima 14,10, znači „gozba opijanja“.
Izraelci su Filistejce često nazivali „neobrezanima“ (Suci 15,18; 1. Samuelova 14,6; 2. Samuelova 1,20), misleći u to vrijeme na one koji nisu imali nikakav odnos s Bogom. Oni nisu bili Božji izabrani narod i trebalo ih je strogo izbjegavati kao kontaminirano zlo.
Danas se riječ filistejac koristi kao epitet za nepročišćenu, suhoparnu osobu. Istina, Filistejci u povijesti nisu bili neiskvareni ili nekulturni. Bili su napredni pomorski narod koji je nekoliko generacija bio godinama ispred Izraela.
Uz iznimku Jeremijinog 47. poglavlja, postoji vrlo malo proročanskih referenci o Filistejcima. Na kraju su Filistejci asimilirani u kanaansku kulturu. Naposljetku su nestali iz biblijskih zapisa i iz povijesti, ostavljajući za sobom ime „Palestina“ kao svjedočanstvo svog postojanja.
English
Tko su bili Filistejci?
