Pitanje
Što možemo naučiti iz Salomonovog života?
Odgovor
Salomon je bio treći i posljednji kralj ujedinjenog kraljevstva Izraela, nakon kralja Šaula i kralja Davida. Bio je sin Davida i Bat-Šebe, bivše žene Urije Hetita, kojeg je David ubio kako bi sakrio svoj preljub s Bat-Šebom dok je njezin muž bio na bojištu. Salomon je napisao Pjesmu nad pjesmama, knjigu Propovjednika i veći dio knjige Izreka. Neki osporavaju njegovo autorstvo Propovjednika, ali Salomon je jedini „sin Davidov“ koji je „kralj nad Izraelom [ne samo Judom] u Jeruzalemu“ (Propovjednik 1,1. 12), a mnogi od opisa autora savršeno pristaju Solomonu. Salomon je vladao 40 godina (1. Kraljevima 11,42).
Koji su vrhunci Salomonova života? Kad je stupio na prijestolje, tražio je Boga, a Bog mu je dao mogućnost da traži što god želi. Salomon je ponizno priznao svoju nesposobnost da dobro vlada i nesebično tražio od Boga mudrost koja će mu trebati da pravedno upravlja Božjim narodom. Bog mu je dao ujedno mudrost i bogatstvo (1. Kraljevima 3,4-15; 10,27). Ustvari, „kralj Salomon bogatstvom i mudrošću nadmašio je sve zemaljske kraljeve“ (1. Kraljevima 10,23). Bog je također Salomonu dao mir na sve strane tijekom većeg dijela njegove vladavine (1. Kraljevima 4,20-25).
Jedna uobičajena ilustracija Salomonove mudrosti je njegovo prosuđivanje u sporu oko identiteta prave majke novorođenčeta (1. Kraljevima 3,16-28). Salomon je predložio da se živo dijete podijeli na pola, znajući da bi prava majka radije izgubila sina i dala ga drugoj ženi nego ga ubila. Salomon nije bio samo mudar u svojoj vladavini, već je imao i veliku opću mudrost. Njegova je mudrost bila poznata u njegovo vrijeme. Kraljica od Šebe proputovala je 1.200 milja kako bi potvrdila glasine o njegovoj mudrosti i veličini (1. Kraljevima 10). „I odgovori Salomon na sva njezina pitanja: kralju nije bilo skriveno ništa što joj ne bi objasnio. A kada kraljica od Šebe vidje svu Salomonovu mudrost, i kuću koju je sagradio, i jelo na njegovu stolu, i stanove njegovih slugu, i posluživanje njegovih poslužitelja i njihovu odjeću, i njegove peharnike, i način na koji je on uzlazio u Dom GOSPODINOV, ne bijaše više duha u njoj“ (1. Kraljevima 10,3-5). Salomon se pokazao ne samo obrazovanim, već i da je svoju mudrost provodio u djelo u načinu na koji je njegovo kraljevstvo funkcioniralo.
Salomon je napisao mnoge izreke i pjesme (1. Kraljevima 4,32) i dovršio mnoge građevinske projekte (1. Kraljevima 7,1-12; 9,15-23). Salomon je također sagradio flotu brodova i stekao tone zlata iz Ofira s Hiramom, kraljem Tira, kao partnerom (1. Kraljevima 9,26-28; 10,11. 22). Možda je Salomonov najvažniji građevinski projekt bio dovršenje židovskog hrama prema uputama i odredbama njegova oca Davida (1. Kraljevima 6; 1. Ljetopisa 22).
Salomon je imao 700 žena i 300 priležnica, od kojih su mnoge bile strankinje koje su ga u starosti navele na javno idolopoklonstvo, što je jako razljutilo Boga (1. Kraljevima 11,1-13). Prva knjiga o Kraljevima 11,9-10 bilježi: „I razljuti se GOSPODIN na Salomona, zato što mu se srce odvratilo od GOSPODINA, Boga Izraelova, koji mu se dvaput ukazao i dao mu zapovijed u pogledu toga da ne ide za drugim bogovima, ali on nije održao to što je GOSPODIN zapovjedio.“ Bog je rekao Salomonu da će mu oduzeti kraljevstvo, no za dobrobit Davida, to neće učiniti za vrijeme Salomonova života. Također je obećao da neće otrgnuti cijelo kraljevstvo. U međuvremenu, Bog je podigao protivnike protiv Salomona koji su uzrokovali nevolje do kraja Salomonovog života (1. Kraljevima 11,14-25). Jeroboam, koji će postati prvi kralj Izraela, također se počeo buniti protiv Salomona, ali je pobjegao (1. Kraljevima 11,26-40). Kraljevstvo je bilo podijeljeno pod Rehoboamom, Salomonovim sinom (1. Kraljevima 12).
Mnogo je lekcija koje možemo naučiti iz Salomonova života. Prvo, kada tražimo Boga svim srcem, naći ćemo ga (1. Kraljevima 3,3-7). Drugo, oni koji časte Boga bit će počašćeni od Njega (1. Kraljevima 3,11-13; 1. Samuelova 2,30). Treće, Bog će nas opremiti da izvršimo zadatke na koje nas poziva ako se oslonimo na Njega (1. Kraljevima 3; Rimljanima 12,3-8; 2. Petrova 1,3). Četvrto, duhovni život je maraton, a ne sprint. Dobar početak nije uvijek dovoljan da se dobro završi (1. Kraljevima 3; 11). Peto, možemo iskreno zamoliti Boga da prigne naša srca k Njemu (1. Kraljevima 8,57-58), ali skrenut ćemo s puta pravednosti ako odlučimo prekršiti Njegovu objavljenu Riječ. Šesto, oni koji su nam najbliži utjecat će na naše duhovne živote (Izlazak 34,16; 1. Kraljevima 11,1-8; Daniel 1; 3; 1. Korinćanima 15,33), i stoga moramo biti vrlo oprezni s društvom u kojem se nalazimo. Sedmo, život odvojen od Boga bit će besmislen, bez obzira na obrazovanje, ispunjene ciljeve, najveća zadovoljstva i najveće obilje bogatstva (Propovjednik 1,2).
English
Što možemo naučiti iz Salomonovog života?
