Pitanje
Što je antinomianizam?
Odgovor
Riječ antinomianizam potječe od dvije grčke riječi, anti, što znači „protiv“; i nomos, što znači „zakon“. Antinomianizam znači „protiv zakona“. Teološki, antinomianizam je uvjerenje da Bog ne očekuje od kršćana da budu poslušni moralnim zakonima. Od biblijskog nauka antinomianizam stvara nebiblijski zaključak. Biblijski nauk kaže da kršćani nisu dužni držati starozavjetni Zakon kao sredstvo spasenja. Kada je Isus Krist umro na križu, ispunio je starozavjetni Zakon (Rimljanima 10,4; Galaćanima 3,23-25; Efežanima 2,15). Nebiblijski zaključak je da Bog ne očekuje od kršćana da budu poslušni moralnim zakonima.
Apostol Pavao se pitanjem antinomianizma bavio u Rimljanima 6,1-2: „Što ćemo dakle reći? Da ustrajemo u grijehu da bi se milost umnožila? Nipošto! Mi koji umrijesmo grijehu, kako da još živimo u njemu?“ (VB). Najčešći napad na nauk spasenja samo po milosti jest taj da potiče grijeh. Ljudi se mogu pitati: „Ako sam spašen milošću i svi moji grijesi su oprošteni, zašto ne bih griješio koliko god želim?“ Takvo razmišljanje nije rezultat istinskog obraćenja, jer pravo obraćenje stvara veću želju da budemo poslušni, a ne manju. Božja želja, koja je ujedno i naša želja kada smo obnovljeni po Duhu Svetome, jest da težimo tome da ne griješimo. Iz zahvalnosti za Njegovu milost i oprost, želimo mu ugoditi. Bog nam je dao svoj beskrajno milostivi dar spasenja kroz Isusa (Ivan 3,16; Rimljanima 5,8). Naš je odgovor da mu posvećujemo svoje živote iz ljubavi, štovanja i zahvalnosti za ono što je učinio za nas (Rimljanima 12,1-2). Antinomianizam je nebiblijski u tome što zloupotrebljava značenje Božje milosti.
Drugi razlog zašto je antinomianizam nebiblijski jest taj da postoji moralni zakon koji Bog očekuje da poslušamo. Prva Ivanova 5,3 nam kaže: „Jer ljubav je Božja ovo: da držimo njegove zapovijedi. A zapovijedi njegove nisu teške“ (VB). Kojem to zakonu Bog očekuje od nas da budemo poslušni? To je Kristov zakon – „Ljubi Gospoda, Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svim umom svojim. To je prva i najveća zapovijed. A druga je ovoj slična: Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe. O tim dvjema zapovijedima vise sav Zakon i Proroci“ (Matej 22,37-40 VB). Ne, nismo pod starozavjetnim Zakonom. Da, pod Kristovim smo zakonom. Kristov zakon nije opsežna lista legalnih propisa. To je zakon ljubavi. Ako ljubimo Boga svim svojim srcem, dušom, umom i snagom, nećemo činiti ništa što mu ne ugađa. Ako ljubimo svoje bližnje kao sami sebe, nećemo činiti ništa što im škodi. Poslušnost Kristovom zakonu nije uvjet da zaslužimo ili zadržimo spasenje. Kristov zakon jest ono što Bog očekuje od kršćanina.
Antinomianizam je suprotno od svega što Biblija uči. Bog očekuje od nas da živimo životom morala, integriteta i ljubavi. Isus Krist nas je oslobodio od tegobnih zapovijedi starozavjetnog Zakona, ali to nije dozvola za grijeh, već zavjet milosti. Trebamo težiti tome da nadvladamo grijeh i gajimo pravednost, oslanjajući se na pomoć Duha Svetoga. Činjenica da smo milostivo oslobođeni od zahtjeva starozavjetnog Zakona treba rezultirati u našem svakodnevnom životu kroz poslušnost Kristovom zakonu. Prva Ivanova 2,3-6 izjavljuje: „A po ovome znamo da ga poznajemo: ako zapovijedi njegove držimo. Tko veli: 'Poznajem ga', a zapovijedi njegove ne drži, lažac je i u njemu nema istine. A tko drži njegovu riječ, u njemu je uistinu ljubav Božja savršena. Po tome znamo da smo u njemu. Tko veli da u njemu ostaje, valja mu tako hoditi kako je i on hodio“ (VB).
English
Što je antinomianizam?
