Pitanje
Što je antropsko načelo?
Odgovor
Antropski znači „koji se odnosi na ljudska bića ili njihovo postojanje“. Načelo znači „zakon“. Antropsko načelo je zakon ljudskog postojanja. Poznato je da naše postojanje u ovom svemiru ovisi o brojnim kozmološkim konstantama i parametrima čije se numeričke vrijednosti moraju nalaziti u vrlo uskom rasponu vrijednosti. Da je čak i jedna varijabla isključena, čak i neznatno, ne bismo postojali. Neki su znanstvenici i filozofi predložili puku slučajnost ekstremne nevjerojatnosti da bi se toliko varijabli povoljno uskladilo u našu korist, umjesto da je Bog taj koji je providno projektirao svemir kako bi odgovarao našim specifičnim potrebama. Ovo je antropsko načelo: da je svemir dobro prilagođen za naše postojanje.
Uzmimo za primjer protone. Protoni su pozitivno nabijene subatomske čestice koje (zajedno s neutronima) tvore jezgru atoma (oko koje kruže negativno nabijeni elektroni). Bilo po providnosti ili slučajnom srećom (ovisno o vašoj perspektivi), protoni su slučajno 1.836 puta veći od elektrona. Da su malo veći ili malo manji, ne bismo postojali (jer atomi ne mogu tvoriti molekule koje su nam potrebne). Pa kako su protoni završili 1.836 puta veći od elektrona? Zašto ne 100 puta ili 100.000 puta veći? Zašto ne manji? Od svih mogućih varijabli, kako su protoni završili upravo prave veličine? Je li to bila sreća ili izmišljotina?
Ili kako je moguće da protoni nose pozitivan električni naboj jednak negativno nabijenom elektronu? Da protoni ne balansiraju elektrone i obrnuto, ne bismo postojali. Nisu usporedive veličine, ali su savršeno uravnoteženi. Je li priroda slučajno naišla na takav povoljan odnos ili ga je Bog odredio radi nas?
Evo nekoliko primjera kako antropsko načelo izravno utječe na život našeg planeta:
Jedinstvena svojstva vode. Svaki poznati oblik života ovisi o vodi. Srećom, za razliku od svake druge tvari poznate čovjeku, čvrsti oblik vode (led) manje je zbijen od tekućeg oblika. Zbog toga led pluta. Da led ne pluta, naš bi planet doživio neizbježno smrzavanje. Ostala važna svojstva vode uključuju njezinu solventnost, kohezivnost, ljepljivost i druga toplinska svojstva.
Zemljina atmosfera. Kad bi bilo previše samo jednog od mnogih plinova koji čine našu atmosferu, naš bi planet pretrpio neodrživi efekt staklenika. S druge strane, da nema ovih plinova, život na ovoj planeti bio bi uništen kozmičkim zračenjem.
Refleksija Zemlje ili „albedo“ (ukupna količina svjetlosti koja se reflektira od planeta u odnosu na ukupnu količinu apsorbirane svjetlosti). Da je Zemljin albedo mnogo veći nego što je sada, doživjeli bismo neizbježno smrzavanje. Da je mnogo manji nego što jest, doživjeli bismo neizbježni efekt staklenika.
Zemljino magnetsko polje. Da je puno slabije, naš planet bi bio razoren kozmičkim zračenjem. Da je puno jače, uništile bi nas jake elektromagnetske oluje.
Zemljino mjesto u Sunčevom sustavu. Da smo mnogo dalje od Sunca, voda našeg planeta bi se smrznula. Da smo puno bliže, proključala bi. Ovo je samo jedan od brojnih primjera kako naše privilegirano mjesto u Sunčevom sustavu omogućuje život na Zemlji.
Mjesto našeg Sunčevog sustava u galaksiji. I opet postoje brojni primjeri za to. Na primjer, da je naš Sunčev sustav preblizu središtu naše galaksije, ili bilo kojem spiralnom kraku na njezinom rubu, ili bilo kojem skupu zvijezda, naš planet bi bio uništen kozmičkim zračenjem.
Boja našeg sunca. Da je sunce mnogo crvenije ili mnogo plavlje, fotosinteza bi bila otežana. Fotosinteza je prirodni biokemijski proces ključan za život na Zemlji.
Gornji popis nipošto nije konačan. To je tek mali uzorak mnogih čimbenika koji moraju biti točni kako bi život postojao na Zemlji. Imamo veliku sreću živjeti na privilegiranom planetu u privilegiranom Sunčevom sustavu u privilegiranoj galaksiji u privilegiranom svemiru.
S toliko univerzalnih konstanti i kozmoloških parametara koji definiraju naš svemir, i s toliko mogućih varijabli za svaku od njih, pitanje koje nam se sada postavlja glasi: Kako su sve one slučajno dospjele u iznimno uski raspon vrijednosti potrebnih za naše postojanje? Opći je konsenzus da smo ovdje ili zbog slučajne sreće nasuprot ogromnim izgledima ili zbog namjernog dizajna inteligentnog Posrednika.
Neki zagovornici perspektive slučajnosti pokušali su izjednačiti izglede nasuprot slučajne sreće postavljajući hipotezu o scenariju prema kojem je naš svemir samo jedan od mnogih u onome što se naziva „multiverzum“. To daje prirodi mnogo više šansi da se „ispravi“, značajno smanjujući izglede za uspjeh.
Zamislite bezbrojne beživotne svemire u kojima jedna ili više potrebnih varijabli ne uspiju ući u specifičan raspon vrijednosti potrebnih za život. Ideja je da će priroda na kraju to ispraviti, a očito to i čini, o čemu svjedoči činjenica da postojimo (ili barem tako kaže argument). Mi smo sretnici čiji je svemir naišao na pravu kombinaciju kozmoloških vrijednosti. Antropsko načelo često se navodi kao empirijska osnova za inače matematički hipotetski multiverzum.
Teoretičari inteligentnog dizajna pozdravljaju antropsko načelo kao daljnji dokaz u prilog njihovoj tezi da je život projektirao transcendentni Mastermind. Ne samo da biološki sustavi nose obilježja dizajna (informacijski sadržaj DNK, određena složenost, nesvodiva složenost itd.), već je svemir koji podržava i pruža kontekst za život izgleda osmišljen kao sredstvo za postizanje tog cilja.
English
Što je antropsko načelo?
