Pitanje
Koja su najpoznatija/najvažnija pitanja u Bibliji?
Odgovor
U Bibliji ima mnogo, mnogo pitanja. Teško je dati točan broj jer drevni hebrejski i koine grčki nisu koristili interpunkciju – ne možemo samo izvaditi svitke s Mrtvog mora i izbrojati upitnike! Često je teško znati je li rečenica zaista namijenjena tome da bude pitanje. No, bibličari procjenjuju da u Bibliji ima oko 3.300 pitanja.
Ovaj popis pitanja u Bibliji definitivno nije potpun. To je jednostavno pregled nekih od najpoznatijih i najvažnijih pitanja u Bibliji.
„Je li Bog doista rekao…?" (Postanak 3,1)
Ovo je prvo pitanje u Bibliji, a također i prvi slučaj da netko propituje Božju Riječ. Sotona kuša Evu da posumnja u Božju Riječ. Eva odgovara dodavanjem Božjoj Riječi: „I ne dirajte u nj." Bog je rekao da ne jedu s drveta. Nije rekao da ne diraju stablo ili njegov plod. Adam i Eva su odgovorili na Sotonino pitanje nepoštivanjem Božje Riječi. Sve je počelo s malim pitanjem.
„Gdje si?" (Postanak 3,9)
Ovo je prvo pitanje koje je Bog postavio u Bibliji. Naravno, Bog je točno znao gdje su Adam i Eva bili fizički smješteni. Pitanje je bilo u njihovu korist. Bog je u suštini pitao: „Niste me poslušali. Je li sve ispalo kao što ste htjeli ili kako sam predvidio?" Pitanje također pokazuje Božje srce, a to je srce pastira koji traži izgubljene janjce kako bi ih doveo u stado. Isus će kasnije doći „potražiti i spasiti što bijaše izgubljeno" (Luka 19,10).
„Zar sam ja čuvar brata svojega?" (Postanak 4,9)
To je bilo Kainovo pitanje kao odgovor na Božje pitanje o tome gdje je Abel. Osim činjenice da je Kain upravo ubio svog brata, Kain je izrazio osjećaj koji svi imamo kad ne želimo brinuti o drugima. Jesmo li čuvar našeg brata? Da, jesmo. Znači li to da moramo znati gdje su i što rade cijelo vrijeme? Ne. Ali nam treba dovoljno biti stalo do drugih kako bismo primijetili da nešto nije u redu. Treba nam dovoljno biti stalo da interveniramo ako je potrebno.
„Zar da ni Sudac sve zemlje ne čini prȁvo?" (Postanak 18,25)
Da, Sudac zemlje uvijek postupa ispravno. Abraham je to pitanje postavio u svom vapaju Bogu da poštedi pravednike i zaštiti ih od suda. Ako se nešto što Bog radi čini nepravednim, onda pogrešno shvaćamo. Kada sumnjamo u Božju pravdu, to je zato što je naš osjećaj pravednosti iskrivljen. Kada kažemo: „Ne razumijem kako to dobri i pravedni Bog može dopustiti", to je zato što ne razumijemo ispravno što znači biti dobar i pravedan Bog. Mnogi ljudi misle da bolje razumiju pravdu od Boga.
„Ti se još držiš svoje čestitosti? Prokuni Boga i umri!" (Job 2,9)
Cijela knjiga o Jobu odjekuje ovim pitanjem Jobove žene. Job je kroz sve zadržao svoj integritet. Jobovi „prijatelji" opetovano govore: „Job, sigurno si učinio nešto stvarno loše za Boga da ti je to učinio." Bog prekorava Jobove prijatelje zbog napada na Joba i zbog sumnje u Božju suverenu volju. Tada Bog prekorava Joba podsjećajući ga da je samo Bog savršen na svim svojim putovima. Bog uključuje mnoga pitanja u predstavljanje svoje veličine: „Gdje si bio kad zemlju utemeljih?" (Job 38,4).
„Ako čovjek umre, hoće li opet živjeti?" (Job 14,14)
Ako se Krist ne vrati za našeg života, svi ćemo jednog dana umrijeti. Postoji li život nakon smrti? Svatko se pita ovo pitanje u nekom trenutku. Da, postoji život nakon smrti i svi će ga iskusiti. To je jednostavno pitanje gdje ćemo postojati. Vode li svi putovi do Boga? Na neki način, da. Svi ćemo stajati pred Bogom nakon smrti (Hebrejima 9,27). Bez obzira na put kojim čovjek ide, susrest će se s Bogom nakon smrti. „Tada će se probuditi mnogi od onih koji spavaju u prahu zemljinu: jedni za vječni život, a drugi za sramotu, za vječnu gadost" (Daniel 12,2).
„Kako će mladić čistiti put svoj?" (Psalam 119,9)
Odgovor: živeći prema Božjoj Riječi. Kada „sakrijemo" Božju Riječ u naša srca, Riječ nas čuva od grijeha (Psalam 119,11). Biblija nam ne govori sve. Ne sadrži odgovor na svako pitanje. Ali Biblija nam govori sve što trebamo znati kako bismo živjeli kršćanski život (2. Petrova 1,3). Božja Riječ nam govori našu svrhu i upućuje nas kako da ispunimo tu svrhu. Biblija nam daje sredstva i kraj. Božja Riječ je „korisna za poučavanje, za prijekor, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude potpun, opremljen za svako dobro djelo" (2. Timoteju 3,16-17).
„Koga ću poslati i tko će nam poći? (Izaija 6,8)
Izaija daje točan odgovor: „Evo me! Mene pošalji!" Prečesto naš odgovor glasi: „Evo me – ali pošalji nekoga drugoga." Izaija 6,8 je popularan stih koji se koristi u vezi s međunarodnim misijama. No, u kontekstu, Bog nije tražio da netko putuje na drugu stranu planeta. Bog je tražio da netko dostavi Njegovu poruku Izraelcima. Bog je želio da Izaija proglasi istinu ljudima koje je viđao svaki dan, svom narodu, svojoj obitelji, svojim susjedima, svojim prijateljima.
„Gospodine, koliko puta može sagriješiti brat moj protiv mene pa da mu oprostim? Do sedam puta?" (Matej 18,21)
Oprost je težak. Petrova sugestija o opraštanju sedam puta vjerojatno mu se doimala previše milostivom. Isusov odgovor pokazuje koliko je obično naše opraštanje slabašno. Moramo oprostiti jer je Bog oprostio nama toliko mnogo više (Kološanima 3,13). Ne opraštamo zato što osoba zaslužuje. „Zasluga" nema nikakve veze s milošću. Opraštamo jer je to ispravno. Ta osoba možda ne zaslužuje naš oprost, ali ni mi nismo zaslužili Božji, a Bog nam je ipak oprostio.
„Što dakle da učinim s Isusom zvanim Krist?" (Matej 27,22)
To je bilo Pilatovo pitanje gomili okupljenoj na Isusovom suđenju. Njihov odgovor: „Neka se razapne!" Njihova vika nekoliko dana prije bila je drugačija: „Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje!" (Matej 21,9). Nevjerojatno je kako neispunjena očekivanja i pritisak prisutnih mogu promijeniti javno mišljenje. U Jeruzalemu prvog stoljeća, ljudi koji su imali pogrešno viđenje Isusa i Njegove misije, odbacili su ga. Tako se i danas ljudi koji dođu ka kršćanskoj vjeri s pogrešnim razumijevanjem tko je Krist, na kraju odvraćaju. Moramo se pobrinuti da točno predstavimo tko je Isus i što je sve kršćanstvo kada dijelimo svoju vjeru.
„A što vi za me kažete, tko sam?" (Matej 16,15)
Ovo Isusovo pitanje jedno je od najvažnijih pitanja koje će osoba ikada odgovoriti. Za većinu je ljudi dobar učitelj. Za neke je prorok. Za druge je legenda. Petar odgovara ispravno: „Ti si Krist, Sin Boga živoga" (Matej 16,16).
„Ta što koristi čovjeku ako zadobije sav svijet, a dušu svoju izgubi?" (Marko 8,36)
Ako je cijena duša, onda sve što je stečeno – čak i cijeli svijet – ne vrijedi ništa. Nažalost, „ništa" je ono čemu većina ljudi teži – stvarima ovoga svijeta. Gubitak duše ima dva značenja. Prvo, očiglednije je značenje da čovjek gubi dušu za vječnost, doživljavajući vječnu smrt u paklu. Međutim, traženje da zadobijete cijeli svijet također će uzrokovati da izgubite svoju dušu na drugačiji način, tijekom ovog života. Nikada nećete iskusiti izobilan život koji je dostupan kroz Isusa Krista (Ivan 10,10). Salomon je slijedio užitke i nije se odrekao ničega, a rekao je: „Sve je to ispraznost i hvatanje vjetra, i nema od toga koristi pod suncem" (Propovjednik 2,10-11).
„Učitelju dobri, što da učinim kako bih baštinio život vječni?" (Lk 18,18) i „Gospodo, što mi valja činiti da se spasim?" (Djela 16,30)
Zanimljivo je vidjeti vrlo različite odgovore Isusa i Pavla na ono što je u biti isto pitanje. Znajući samopravedno razmišljanje bogatog mladog upravitelja, Isus mu govori da se pokorava zapovijedima. Čovjek je jednostavno mislio da je pravedan; Isus je znao da materijalizam i pohlepa sprečavaju čovjeka da doista traži spasenje. Čovjek je najprije morao shvatiti da je grešnik kojem je potreban Spasitelj. Pavao je, prepoznajući da je filipljanski tamničar spreman biti spašen, izjavio: „Uzvjeruj u Gospodina Isusa Krista, i spasit ćeš se." Tamničar je povjerovao i njegova ga je obitelj slijedila u prihvaćanju Isusa kao Spasitelja. Dakle, prepoznavanje mjesta na kojem se osoba nalazi na svom duhovnom putu može utjecati na to kako odgovaramo na nečija pitanja i mijenjamo polazište u našem predstavljanju evanđelja.
„Kako se čovjek može roditi kad je star? Može li drugi put ući u utrobu majke svoje i roditi se?" (Ivan 3,4)
To je pitanje došlo od Nikodema kad mu je Isus rekao da se treba ponovno roditi. Ljudi do danas pogrešno shvaćaju što znači nanovo rođenje. Većina razumije da se ponovno rođenje ne odnosi na drugo fizičko rođenje. Međutim, većina ne razumije punu implikaciju tog pojma. Postati kršćanin – postati nanovo rođen – početak je potpuno novog života. To je smjer od stanja duhovne smrti ka stanju duhovnog života (Ivan 5,24). To je postajanje novog stvorenja (2. Korinćanima 5,17). Nanovo rođenje ne dodaje nešto vašem postojećem životu, već radikalno zamjenjuje vaš postojeći život.
„Da ustrajemo u grijehu da bi se milost umnožila?" (Rimljanima 6,1)
Spašeni smo milošću (Efežanima 6,8). Kada položimo vjeru u Isusa Krista, svi su nam grijesi oprošteni i zajamčen nam je vječni život na nebu. Spasenje je Božji dar milosti. Znači li to da kršćanin može živjeti kako god želi i još uvijek biti spašen? Da. Ali pravi kršćanin neće živjeti „kako god želi". Kršćanin ima novog Učitelja i više ne služi sebi. Kršćanin će rasti duhovno progresivno u novom životu koji mu je Bog dao. Milost nije dozvola za grijeh. Namjerni nepokajani grijeh u čovjekovom životu izruguje milost i baca sumnju na spasenje te osobe (1. Ivanova 3,6). Da, postoje vremena pada i pobune u životu kršćana. I ne, bezgrešno savršenstvo nije moguće na ovoj strani slave. No kršćanin treba proživjeti zahvalno za Božju milost, a ne da iskorištava Božju milost. Ravnoteža se nalazi u Isusovim riječima prema ženi uhvaćenoj u preljubu. Nakon što ju je odbio osuditi, rekao je: „Idi i ne griješi više!" (Ivan 8,11).
„Ako je Bog za nas, tko će protiv nas?" (Rimljanima 8,31)
Božja djeca se suočavaju s protivljenjem na ovome svijetu (Ivan 15,18). Đavao i njegovi demoni su protiv nas. Mnogi nam se ljudi na svijetu protive. Filozofije, vrijednosti i prioriteti svijeta stoje protiv nas. Što se tiče naših zemaljskih života, možemo biti nadvladani, poraženi, čak i ubijeni. No, u smislu vječnosti, Bog je obećao da smo pobjednici (1. Ivanova 5,4). Što je najgore što bi nam se moglo dogoditi na ovom svijetu? Smrt. Za one koji su rođeni od Boga, što se događa nakon smrti? Vječnost na najslavnijem mogućem mjestu.
U Bibliji postoje mnoga druga velika pitanja. Pitanja od tražitelja, pitanja od podsmjevača, pitanja od obeshrabrenih vjernika i pitanja od Boga. Ne bojte se postavljati pitanja, ali budite spremni prihvatiti Božji odgovor kada dođe.
English
Koja su najpoznatija/najvažnija pitanja u Bibliji?
