Pitanje
Što Biblija kaže o radu?
Odgovor
„Nitko nikada ne bi trebao raditi. Rad je izvor gotovo svake bijede u svijetu. Gotovo svako zlo koje poznajete dolazi od rada ili od življenja u svijetu koji je osmišljen za rad. Da bi se zaustavila patnja, moramo prestati raditi.“ Ovako započinje esej kojeg je 1985. napisao Bob Black pod naslovom „Ukidanje rada“. U kulturi slobodne ljubavi, mnogi od srca dijele Blackov osjećaj. Amerikanci posvećuju radu otprilike 50 posto svojih budnih sati. Je li rad prokletstvo ili nešto za što su ljudi jedinstveno dizajnirani? U strogoj suprotnosti s tvrdnjama Boba Blacka, važnost i korisna priroda rada velika je tema u Bibliji.
Porijeklo rada opisuje se u knjizi Postanka. U uvodnom dijelu, Bog je prvi radnik, zaposlen stvaranjem svijeta (Postanak 1,1-15). Biblija navodi da je Bog radio šest dana, a sedmoga odmarao. Bog je bio prvi koji je radio na zemlji; stoga, legitiman rad odražava Božju aktivnost. Budući da je Bog u suštini dobar, rad je također u suštini dobar (Psalam 25,8; Efežanima 4,28). Nadalje, Postanak 1,31 izjavljuje da kada je Bog pogledao plod svoga rada, nazvao ga je „veoma dobrim“. Bog je ispitao i ocijenio kvalitetu svog rada, a kada je utvrdio da je učinio dobar posao, bio je zadovoljan ishodom. Po ovom primjeru, očito je da rad treba biti produktivan. Rad se treba provoditi na način da stvara ishod najviše kvalitete. Nagrada za rad jest čast i zadovoljstvo koje dolazi od dobro obavljenog posla.
Psalam 19 kaže da se Bog otkriva svijetu svojim djelom. Kroz prirodno otkrivenje, Božja egzistencija obznanjena je svakom čovjeku na zemlji. Dakle, djelo otkriva nešto o onome koji stvara to djelo. Izlaže temeljni karakter, motivacije, vještine, sposobnosti i osobine ličnosti. Isus ponavlja taj princip u Mateju 7,15-20 kada izjavljuje da nevaljalo stablo rađa samo zlim plodovima, a dobro stablo samo dobrim plodovima. Izaija 43,7 ukazuje da je Bog stvorio čovjeka za svoju vlastitu slavu. U 1. Korinćanima 10,31 čitamo da što god činimo treba biti na Njegovu slavu. Izraz proslaviti znači „ispravno predstaviti“. Prema tome, djelo koje čine kršćani treba dati svijetu ispravnu sliku Boga u pravednosti, vjernosti i izvrsnosti.
Bog je stvorio čovjeka na svoju sliku s Njegovim karakteristikama (Postanak 1,26-31). Stvorio je čovjeka da s Njime stvara u svijetu. Bog je zasadio vrt i stavio tamo Adama da ga obrađuje i da ga čuva (Postanak 2,8. 15). Osim toga, Adam i Eva su trebali sebi podčiniti zemlju i vladati nad njome. Što te ovlasti izvornog djela znače? Obrađivati znači poticati na rast i unaprijediti. Održavati znači očuvati od pada i propadanja. Podložiti znači provoditi kontrolu i disciplinu. Vladati nad nečim znači upravljati, preuzeti odgovornost za nešto i donositi odluke. Ove se ovlasti odnose na sva zanimanja. Vođe reformacije iz 15. stoljeća gledali su na zanimanje kao službu za Boga. Kada se gledaju kao službe za Boga, poslovi se trebaju priznati kao službe, a radna mjesta se trebaju smatrati misijskim poljima.
Pad čovjeka u grijeh opisan u Postanku 3 izazvao je promjenu u prirodi posla. Kao odgovor na Adamov grijeh, Bog je u Postanku 3,17-19 izrekao nekoliko osuda, od kojih je najteža smrt. Međutim, rad i rezultati rada igraju centralnu ulogu u preostaloj osudi. Bog proklinje zemlju. Rad postaje težak. Koristi se riječ toil, koja predstavlja izazov, teškoću, iscrpljenost i borbu. Rad sam po sebi i dalje je bio dobar, ali čovjek mora očekivati da će ga postizati „u znoju lica“. Isto tako, rezultat neće uvijek biti pozitivan. Iako će čovjek jesti plodove zemlje, zemlja će također rađati trnje i korov. Težak rad i napor neće uvijek biti nagrađeni na način na koji radnik očekuje ili želi.
Također se ističe da će čovjek jesti od plodova zemlje, a ne vrta. Vrt je simbolika zemaljskog vrta kojeg je Bog stvorio kao sigurno ograđenog. Vrtovi simboliziraju čistoću i nevinost. S druge strane, zemlja ili polje predstavlja odriješeno, nezaštićeno mjesto i naglasak na gubitku srama i svjetovnosti. Dakle, radno okruženje može biti neprijateljsko raspoloženo, osobito prema kršćanima (Postanak 39,1-23; Izlazak 1,8-22; Nehemija 4).
Rečeno je da čovjek ima tri osnovne potrebe u životu: ljubav, svrhu i značaj. Mnogo puta ljudi pokušavaju naći smisao i značaj u samom radu. U Propovjedniku 2,4-11, Salomon opisuje svoju potragu za smislom u raznim poduhvatima i djelima svih vrsta. Iako je rad donio neki stupanj zadovoljstva u ostvarenju, njegov je zaključak bio: „Ja tada razmotrih sva svoja djela što ih načiniše ruke moje i trud što ga uložih da to načinim: i gle, sve je to ispraznost i hvatanje vjetra, i nema od toga koristi pod suncem“ (VB).
Još neka ključna biblijska načela u vezi rada su:
• Rad ne koristi samo radniku, već i drugima (Izlazak 23,10-11; Ponovljeni zakon 15,7-11; Efežanima 4,28).
• Rad je dar od Boga, i Njegov će narod biti blagoslovljen (Psalam 104,1-35; 127;1-5; Propovjednik 3,12-13; 5,18-20; Izreke 14,23).
• Bog oprema svoj narod za rad (Izlazak 31,2-11).
U zadnje vrijeme vodi se mnogo rasprava o društvenim odgovornostima i obvezama prema nezaposlenima, neosiguranima i neobrazovanima u društvu. Zanimljivo je napomenuti da je biblijski sustav bio sustav rada (Levitski zakonik 19,10; 23,22). Biblija je oštra u osudi lijenosti (Izreke 18,9). Pavao je jasan u vezi kršćanske radne etike: „Ako li se tko za svoje, a poglavito za ukućane, ne stara, zanijekao je vjeru i gori je od nevjernika“ (1. Timoteju 5,8).
Osim toga, Pavlova zapovijed drugoj crkvi u vezi onih koji nisu preferirali raditi bila je „da se klone svakog brata koji živi neuredno i ne po predaji koju je primio od nas.“ A potom nastavlja: „Jer i dok bijasmo kod vas, ovo vam zapovijedasmo: Ako tko neće raditi, neka i ne jede!“ Umjesto toga, Pavao poučava one koji su besposleni: „Takvima pak zapovijedamo i zaklinjemo ih po Gospodinu našemu Isusu Kristu: neka s mirom rade i svoj kruh jedu (2. Solunjanima 3,12 VB).
Iako je izvorni Božji dizajn za rad iskrivljen grijehom, Bog će jednoga dana obnoviti rad i lišiti ga tereta kojeg je unio grijeh (Izaija 65,17-25; Otkrivenje 15,1-4; 22,1-11). Do dana kada će nastati novo nebo i nova zemlja, kršćanski stav prema radu treba odražavati kakav je Isus imao: „Moje je jelo vršiti volju onoga koji me posla i dovršiti njegovo djelo“ (Ivan 4,34).
English
Što Biblija kaže o radu?
