Pitanje
Kako mogu imati bliži odnos s Bogom?
Odgovor
Razvoj bližeg odnosa s Bogom jest divan cilj i odražava srce koje je uistinu nanovo rođeno, jer samo oni koji su u Kristu žude za boljim odnosom s Bogom. Također moramo razumjeti da u ovom životu nikada nećemo biti bliski s Bogom kao što bismo to trebali ili željeli. Razlog tome je grijeh koji se vuče u našem životu. To nije nedostatak s Božje strane, već s naše; naš grijeh ostaje prepreka za potpuno i cjelovito zajedništvo s Bogom koje će se ostvariti jednom kada budemo proslavljeni.
Čak je i apostol Pavao, koji je imao takav bliski odnos s Bogom kakav bi vjerojatno i trebao biti u ovom životu, još uvijek čeznuo za bližim odnosom: „Štoviše, i sve smatram da je gubitak zbog onog najvećeg — spoznaje Krista Isusa, Gospodina mojega, radi kojega sve izgubih i smatram da je smeće, da Krista zadobijem i u njemu se nađem — ne svojom pravednošću, onom od Zakona, nego onom po vjeri u Krista, pravednošću od Boga, na vjeri utemeljenoj“ (Filipljanima 3,8-9 VB). Bez obzira gdje se nalazimo u našem hodu s Kristom, uvijek možemo imati bliži hod, a čak i kad budemo proslavljeni na nebu, imat ćemo čitavu vječnost za rast u našem odnosu s Gospodinom.
Postoji pet osnovnih stvari koje možemo učiniti kako bismo imali bliži odnos s Bogom.
Prvo što možemo učiniti za bliži odnos s Bogom jest da stvorimo svakodnevnu naviku priznanja našeg grijeha. Ako je grijeh prepreka u našem odnosu s Bogom, onda priznanje uklanja tu prepreku. Kada priznajemo svoje grijehe pred Bogom, On nam obećava oprost (1. Ivanova 1,9), a oprost je ono što obnavlja odnos koji je napet. Moramo imati na umu da je priznanje više od jednostavnog izgovaranja: „Oprosti mi moj grijeh, Bože.“ To je iskreno kajanje onih koji prepoznaju svoj grijeh kao uvredu svetom Bogu. To je priznanje onoga koji shvaća da je grijeh ono što je razapelo Isusa Krista na križu. To je vapaj carinika iz Luke 18, koji je rekao: „Bože, milosrdan budi meni grješniku!“ Kao što je kralj David napisao: „Žrtve su Bogu duh slomljen; srce slomljeno i skrhano, Bože, nećeš prezreti!“ (Psalam 51,17 VB).
Druga stvar koju možemo učiniti kako bismo imali bliži odnos s Bogom jest da slušamo kada Bog govori. Mnogi su danas u potrazi za nadnaravnim iskustvom slušanja Božjeg glasa, ali apostol Petar nam govori: „I tako imamo još čvršću proročku riječ. Dobro činite što pazite na nju kao na svjetiljku što svijetli na mračnu mjestu sve dok dan ne osvane i Danica se ne pomoli u srcima vašim“ (2. Petrova 1,19 VB). Ta „čvršća proročka riječ“ jest Biblija. U Bibliji „čujemo“ Božji glas upućen nama. Kroz „Pismo od Boga nadahnuto“ postajemo „opremljeni za svako dobro djelo“ (2. Timoteju 3,16-17). Stoga, ako želimo rasti bliže Bogu, trebamo redovno čitati Njegovu Riječ. Kroz čitanje Njegove Riječi „slušamo“ Boga kako govori preko svoga Duha koji nam osvjetljava Riječ.
Treća stvar koju možemo učiniti za bliži odnos s Bogom jest da mu govorimo putem molitve. Ako je čitanje Biblije slušanje Boga kako govori nama, onda se naš govor Bogu postiže putem molitve. Evanđelja često bilježe da se Isus povlačio u osamu kako bi vodio prisan razgovor sa svojim Ocem u molitvi. Molitva je mnogo više od samog načina traženja Boga za ono što trebamo ili želimo. Uzmite u obzir model molitve koji Isus daje svojim učenicima u Mateju 6,9-13. Prva tri zahtjeva u toj molitvi usmjerena su prema Bogu (sveti se ime tvoje, dođi kraljevstvo tvoje, budi volja tvoja). Posljednje tri molbe su zahtjevi od Boga nakon što smo se pobrinuli za prva tri (kruh naš svagdanji daj nam danas, oprosti nam duge naše, ne uvedi nas u iskušenje). Još nešto što možemo učiniti za oživljavanje našeg molitvenog života jest čitanje psalama. Mnogi psalmi su iskreni vapaji Bogu za razne stvari. U psalmima vidimo obožavanje, kajanje, zahvaljivanje i preklinjanje na božanski nadahnut način.
Četvrta stvar koju možemo učiniti za bliži odnos s Bogom jest da pronađemo tijelo vjernika s kojima možemo redovito slaviti Boga. Ovo je jako važna komponenta duhovnog rasta. Prečesto pristupamo crkvi sa stavom: „Što mogu dobiti iz toga?“. Rijetko izdvajamo vrijeme da pripremimo naša srca i misli za slavljenje. Ponavljamo, psalmi pokazuju mnoge pozive od Boga svome narodu da dođu i slave Gospodina (primjerice, Psalam 95,1-2). Bog nas poziva, zapovijeda nam da dođemo u Njegovu prisutnost u slavljenju. Kako možemo, kao Njegov narod, na ovo ne odgovoriti? Ne samo da nam redovito pohađanje crkve daje priliku da dođemo u Gospodinovu prisutnost u slavljenju, već nam također daje priliku za zajedništvo s Gospodnjim narodom. Kad dolazimo u Gospodnji dom na slavljenje i zajedništvo s Njegovim narodom, neminovan je rezultat da rastemo u bliskosti s Gospodinom.
Na kraju, bliži odnos s Bogom gradi se na životu poslušnosti. Isus je svojim učenicima u gornjoj sobi rekao: „Ako me tko ljubi, držat će moju riječ“ (Ivan 14,23 VB). Jakov nam govori da kad se podložimo Bogu kroz poslušnost, odupremo se đavlu i približimo Bogu, On će se približiti nama (Jakovljeva 4,7-8). Pavao nam u Rimljanima govori da je poslušnost naša „žrtva živa“ zahvalnosti Bogu (Rimljanima 12,1). Moramo imati na umu da su svi biblijski poticaji na poslušnost predstavljeni kao naš odgovor na Božju milost koju smo primili kroz spasenje. Ne zarađujemo spasenje putem naše poslušnosti; naprotiv, to je način na koji pokazujemo našu ljubav i zahvalnost prema Bogu.
Dakle, kroz priznanje grijeha, biblijsko proučavanje, molitvu, redovito pohađanje crkve i poslušnost možemo razviti bliži odnos s Bogom. Čini se prilično jednostavno, ako ne i previše jednostavno. No, razmislite o sljedećem: kako razvijamo bliži odnos s drugim ljudima? Provodimo vrijeme s njima razgovarajući, otvarajući naša srca i slušajući ih u isto vrijeme. Priznajemo kada učinimo nešto loše i tražimo oprost. Želimo dobro postupati prema njima i žrtvovati naše vlastite potrebe kako bismo ispunili njihove. To se zapravo mnogo i ne razlikuje od našeg odnosa s našim nebeskim Ocem.
English
Kako mogu imati bliži odnos s Bogom?
