Pitanje
Što je dan Gospodinov?
Odgovor
Dan Gospodinov (za razliku od dana Gospodnjeg) je nedjelja. Izraz dan Gospodinov koristi se samo jednom u Pismu. Otkrivenje 1,10 kaže: „Bijah u duhu u dan Gospodinov i začuh iza sebe glas snažan, kao glas trube." Budući da apostol Ivan ne objašnjava značenje „dana Gospodinovog", možemo pretpostaviti da su njegova ciljana publika, kršćani prvog stoljeća, već bili upoznati s tim izrazom.
Neki smatraju da je dan Gospodinov novozavjetni ekvivalent Šabata. Bog je ustanovio Šabat za izraelski narod kao spomen na Njegovo izbavljenje iz Egipta (Ponovljeni zakon 5,15). Šabat je započinjao petkom prilikom zalaska sunca i završavao subotom prilikom zalaska sunca i trebao je biti dan potpunog odmora od svakog rada, simbolizirajući Stvoriteljevo odmaranje sedmog dana (Postanak 2,2-3; Izlazak 20,11; 23,12). Šabat je bio poseban znak Izraelcima da su bili odvojeni kao sljedbenici najvišeg Boga. Njihovo držanje Šabata pomoglo bi im da se razlikuju od naroda koji ih okružuju. Međutim, nigdje se u Svetom pismu ne spominje Šabat kao dan Gospodinov. Pojam Šabat još se uvijek koristio unutar židovske zajednice u novozavjetnim vremenima i kao takvog ga spominju Isus i apostoli (Matej 12,5; Ivan 7,23; Kološanima 2,16).
Nedjelja je bila dan kada je Isus Krist ustao od mrtvih, čin koji je zauvijek razdvojio kršćanstvo od svake druge religije (Ivan 20,1). Od tada se vjernici okupljaju prvog dana u tjednu kako bi proslavili Njegovu pobjedu nad grijehom i smrću (Djela 20,7; 1. Korinćanima 16,2). Iako je Bog obilježio Šabat kao sveti dan, Isus je pokazao da je Gospodar subote (Matej 12,8). Isus je izjavio da nije došao ukinuti, već ispuniti sav Zakon. Držanje pravila nikoga ne može opravdati; samo po Isusu grešno čovječanstvo može biti proglašeno pravednim (Rimljanima 3,28). Pavao ponavlja tu istinu u Kološanima 2,16-17 kada piše: „Neka vas dakle nitko ne sudi po jelu ili pilu, ili u pogledu blagdana ili mlađaka ili subota. To je tek sjena onoga što dolazi, a tijelo je Kristovo."
Obično se smatra da je dan Gospodinov nedjelja, ali to nije izravan pandan židovskom Šabatu – drugim riječima, nedjelja nije „kršćanski Šabat". Iako bismo trebali odvojiti dan za odmor i štovanje Gospodina koji je umro i uskrsnuo za nas, nismo pod Zakonom (Rimljanima 6,14-15). Kao Isusovi nanovo rođeni sljedbenici, slobodni smo štovati ga bilo kojeg dana koji nam odredi naša savjest. Rimljanima 14 jasno objašnjava kako se kršćani trebaju odnositi prema tim suptilno sivim područjima učeništva. Stihovi 5 i 6 kažu: „Netko razlikuje dan od dana, drugi pak svaki dan smatra jednakim. Neka svatko bude posve uvjeren u svoje mišljenje. Tko misli na dan, Gospodinu misli; i tko ne misli na dan, Gospodinu ne misli. Tko jede, Gospodinu jede — jer zahvaljuje Bogu; i tko ne jede, Gospodinu ne jede — i zahvaljuje Bogu."
Neki mesijanski Židovi žele nastaviti smatrati Šabat svetim zbog svoje židovske baštine. Neki se kršćanski pogani pridružuju židovskoj braći i sestrama u držanju Šabata kao načinu štovanja Boga. Štovanje Boga subotom je prihvatljivo – no kao što smo rekli, dan u tjednu nije najvažnije pitanje – ključna je motivacija u srcu iza tog izbora. Ako odluku da se drži Šabat motivira legalizam ili držanje zakona, tada ta odluka nije donesena iz ispravnog stava srca (Galaćanima 5,4). Kada su naša srca čista pred Gospodinom, slobodni smo ga štovati u subotu (Šabat) ili nedjelju (dan Gospodinov). Bog je jednako zadovoljan.
Isus je upozorio protiv legalizma kad je citirao proroka Izaiju: „Puk mi se ovaj približuje ustima svojim i usnama me časti, a srce im je daleko od mene. No uzalud me štuju naučavajući kao nauke uredbe ljudske" (Matej 15,8-9; usp. Izaija 29,13). Bog nije zainteresiran za naše držanje rituala, pravila ili zahtjeva. On želi srca koja gore Njegovom ljubavlju i milošću na Šabat, na dan Gospodinov i svaki drugi dan (Hebrejima 12,28-29; Psalam 51,15-17).
English
Što je dan Gospodinov?
