Pitanje
Je li Bog stvorio grijeh?
Odgovor
Bog je stvorio svemir za šest dana, ali izvorno svemir nije imao grijeha – sve što je napravio bilo je „veoma dobro“ (Postanak 1,31). Grijeh je ušao u kozmos zbog čina pobune protiv Boga, a ne zato što je Bog stvorio grijeh.
Moramo definirati „grijeh“. Prva Ivanova 3,4 kaže: „Tko god čini grijeh, čini i bezakonje: jer grijeh je kršenje Zakona.“ Grijeh je, dakle, svako kršenje Božjeg svetog zakona. Rimljanima 3,23 kaže: „Jer svi su sagriješili i lišeni su Božje slave.“ Prema ovom stihu, grijeh je sve (riječi, misli, djela i motivacije) što je lišeno Božje slave i savršenstva. Svi griješimo. Rimljanima 3,23 također uči da moramo upoznati Božji karakter prije nego što možemo točno definirati grijeh, jer je Njegova slava mjerilo kojim ga mjerimo (Psalam 119,160; Ivan 17,17). Bez savršenog standarda ne postoji način da se utvrdi je li nešto nesavršeno. Bez apsolutnog standarda Božje slave, svaku riječ ili djelo bi ocjenjivali pogrešni, promjenjivi standardi nesavršenih ljudi. Svako pravilo, zakon i moralno načelo postali bi stvar mišljenja. A ljudsko mišljenje je raznoliko i promjenjivo poput vremena.
Ako graditelj gradi na temeljima koji nisu kvadratni, riskira cjelovitost cijelog projekta. Građevina ne postaje bolja kako raste; postaje slabija i sve više izvan okvira. Međutim, kada je polazište savršeno, ostatak strukture će biti zdrav. Moralni temelji funkcioniraju na isti način. Bez Božjeg moralnog zakona ne možemo razlikovati dobro od zla. Grijeh je udaljavanje od onoga što je ispravno. Što smo dalje od Božjeg moralnog standarda, grijeh postaje gori.
Bog je stvorio ljude i anđele sa slobodnom voljom, a ako neko biće ima slobodnu volju, postoji barem mogućnost da će izabrati loše. Bog je stvorio ljudska bića na svoju sliku, a budući da je slobodan, ljudi su također stvoreni slobodni (Postanak 1,27). Slobodna volja uključuje mogućnost izbora, a nakon što je Bog objavio moralni standard, dao je čovjeku pravi izbor (Postanak 2,16-17). Adam je izabrao neposlušnost. Bog nije iskušavao, prisiljavao ili namamio Adama na neposlušnost. Jakovljeva 1,13 kaže: „Neka nitko kada je kušan ne kaže: 'Bog me napastuje'; jer Bog ne može biti napastovan zlom, niti pak on koga napastuje.“ Bog je dopustio Adamu dostojanstvo slobodnog izbora i poštivao taj izbor odgovarajućim posljedicama (Rimljanima 5,12).
Bog je ostavio mogućnost za grijeh, ali nije stvorio niti potaknuo grijeh. Ostaviti mogućnost bilo je dobro; bez toga bi ljudska bića bila nešto više od robota. Bog nam zapovijeda, traži i potiče da ga slijedimo (Izlazak 19,5; Ponovljeni zakon 12,28; 1. Samuelova 15,22). On obećava blagoslove, zajedništvo i zaštitu kada smo poslušni (Jeremija 7,23; Psalam 115,11; Luka 11,28). Ali nas ne stavlja u okove. Bog nije stavio ogradu oko zabranjenog stabla u Edenskom vrtu. Adam i Eva imali su slobodu izbora poslušnosti ili neposlušnosti. Kada su odabrali grijeh, odabrali su i posljedice koje idu uz to (Postanak 3,16-24).
Od tada isto vrijedi za svako ljudsko biće. Mogućnost da griješimo svojstvena je našoj slobodi izbora. Možemo odabrati tražiti Boga, što vodi pravednom životu (Jeremija 29,13; 2. Timoteju 2,19). Ili možemo odlučiti slijediti vlastite sklonosti koje odvode od Boga (Izreke 16,5). Biblija je jasna da, koji god put odabrali, slijede posljedice. Žanjemo ono što smo posijali (Galaćanima 6,7). Neke su posljedice vječne. Matej 25,46 kaže da će oni koji ne slijede Isusa „otići u vječnu kaznu, a pravednici u život vječni.“
Bog sudi ljudima (Propovjednik 12,14) i narodima (Mihej 5,15) koji koriste svoju slobodnu volju da se pobune protiv Njega. Bog nije i ne stvara grijeh, niti uživa u kažnjavanju onih koji odluče griješiti (Ezekiel 33,11). Njegova je želja da svi dođu do pokajanja i iskuse blagoslov i radost vječnoga života s Njime (2. Petrova 3,9).
English
Je li Bog stvorio grijeh?
