Pitanje
Što je Kupola na stijeni?
Odgovor
Kupola na stijeni je muslimansko svetište, sagrađeno na hramskoj gori u Jeruzalemu 691. godine. Dio je većeg muslimanskog svetog područja, koje uzima značajni dio onoga što je također bilo poznato i kao gora Morija u srcu Jeruzalema. Kupola na stijeni svoje ime je dobila po tome što je sagrađena na najvišem dijelu (na „kupoli“) gore Morija, planine na kojoj je Abraham, prema vjerovanju Židova i kršćana, bio spreman prinijeti svoga sina Izaka kao žrtvu Bogu (Postanak 22:1-14).
To mjesto također se smatra lokacijom gumna Arune Jebusejca, na kojem je David sagradio žrtvenik Gospodinu (2. Samuelova 24:18). Ono se, također, nalazi na lokaciji, ili blizu nje, gdje je bio Herodov Hram, prije nego što ga je rimska vojska uništila 70. godine. Neki čak vjeruju da je Stijena možda bila mjesto Svetinje nad svetinjama, onoga dijela židovskog Hrama u koji bi židovski Veliki svećenik jednom godišnje ušao da izvrši pomirenje za grijehe Izraelaca.
Kupola na stijeni dio je većeg islamskog područja poznatog kao Plemenito svetište ili Al-Haram al-Sharif. Područje se proteže na 14 hektara, a sadrži i džamiju Al-Aqsa i Kupolu na stijeni. Nakon što su muslimani preuzeli kontrolu nad Jeruzalemom 637. godine, islamski vođe su 685. godine naručili izgradnju Kupole na stijeni. Trebalo je gotovo sedam godina da se završi, a danas je jedna od najstarijih islamskih struktura na svijetu.
Platforma ili područje hramske gore na kojoj su sagrađene Kupola na stijeni i džamija Al-Aqsa, izgrađena je u prvom stoljeću pod vladavinom Heroda Velikog kao dio ponovne izgradnje drugoga židovskog Hrama. Isus je štovao u Herodovom Hramu, a upravo je na tome mjestu prorekao njegovo uništenje (Matej 24:1-2). Isusovo proroštvo ispunilo se kada je rimska vojska uništila Hram 70. godine.
Područje hramske gore, gdje stoji Kupola na stijeni, nije važno samo muslimanima koji ga sada kontroliraju, nego i Židovima i kršćanima. Kao mjesto gdje je nekoć stajao židovski Hram, hramska gora se smatra najsvetijim mjestom u Židovstvu, te mjestom na kojem će, po vjerovanju nekih kršćana i Židova, stajati i treći, odnosno konačni hram. To područje je ujedno i treće najsvetije mjesto u Islamu. Zbog njegove važnosti i Židovima i muslimanima, područje hramske gore se žustro svojata, te nad njim prisvajaju suverenitet i palestinska i izraelska vlast.
Kupola na stijeni je impresivna građevina, koju je lako uočiti na mnogim fotografijama Jeruzalema. Ne samo da se nalazi na vrhu gore Morija, nego je sagrađena na uzvišenoj platformi koja se uzdiže gotovo pet metara iznad ostatka područja hramske gore. U središtu Kupole nalazi se najviša točka gore Morija. Taj goli kamen velik je 18 puta 12 metara i diže se oko dva metra od poda svetišta. Premda mnogi pogrešno nazivaju Kupolu na stijeni džamijom, ona je zapravo svetište za hodočasnike, iako je smješteno blizu važne muslimanske džamije.
Neki smatraju da je Kupola na stijeni sagrađena zato što je, prema islamskoj legendi, proroka Muhameda anđeo Gabrijel uzeo s gore Morije i odveo na nebo, gdje je sreo sve proroke koji su došli prije njega, te vidio Boga gdje sjedi na svome prijestolju, okružena anđelima. Međutim, tu priču ne nalazimo ni u jednom islamskom tekstu sve do nekoliko desetljeća nakon izgradnje svetišta, zbog čega neki vjeruju da je prvenstveni razlog izgradnje Kupole bila proslava islamske pobjede nad kršćanima u Jeruzalemu, a ne iskazivanje poštovanja navodnom Muhamedovom uzašašću.
Kada je Izrael preuzeo nadzor nad tim dijelom Jeruzalema nakon Šestodnevnog rata 1967. godine, izraelski vođe dozvolili su jednoj islamskoj vjerskoj organizaciji da nadzire taj dio hramske gore i Kupole na stijeni, kako bi se održao mir. Od tada, nemuslimanima je dozvoljen ograničen pristup tom području, ali im nije dozvoljeno moliti se na hramskoj gori.
English
Što je Kupola na stijeni?
