Pitanje
Uči li Marko 16,16 da je krštenje neophodno za spasenje?
Odgovor
Kao i sa svakim drugim stihom ili odlomkom, njihovo učenje prvo filtriramo kroz ono što znamo da Biblija uči na tu temu. U slučaju krštenja i spasenja, Biblija je jasna da se spasenje zadobiva milošću po vjeri u Isusa Krista, a ne po djelima bilo koje vrste, uključujući krštenje (Efežanima 2,8-9). Stoga, svako tumačenje koje dolazi do zaključka da je krštenje, ili bilo koje drugo djelo, potrebno za spasenje neispravno je tumačenje. Za više informacija, molimo pročitajte našu web stranicu na temu „Je li spasenje isključivo po vjeri ili po vjeri i djelima?“
Što se tiče Marka 16,16, važno je zapamtiti da postoje neki tekstualni problemi s 16. poglavljem Marka, stihovima 9-20. Postavljaju se pitanja jesu li ovi stihovi izvorni dio Evanđelja po Marku ili ih je neki prepisivač kasnije dodao. Kao rezultat toga, najbolje je ne temeljiti ključni nauk na ičemu iz Marka 16,9-20, kao što je rukovanje zmijama, osim ako drugi biblijski stihovi također podržavaju određeni nauk.
Uz pretpostavku da je 16. stih izvoran dio Evanđelja po Marku, uči li da je krštenje neophodno za spasenje? Kratak odgovor je ne. Kad bi ovaj stih učio da je krštenje neophodno za spasenje, moralo bi se ići dalje od onoga što stih zapravo govori. Ono što ovaj stih uči jest da je vjera neophodna za spasenje, što je u skladu s brojnim stihovima gdje se spominje samo vjera (npr. Ivan 3,18; Ivan 5,24; Ivan 12,44; Ivan 20,31; 1. Ivanova 5,13).
„Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se“ (Marko 16,16 VB). Ovaj se stih sastoji od dvije jednostavne izjave. 1—Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se. 2— a tko ne uzvjeruje, osudit će se.
Iako nam ovaj stih govori nešto o vjernicima koji su se krstili (oni su spašeni), ne kaže ništa o vjernicima koji se nisu krstili. Da bi ovaj stih učio da je krštenje neophodno za spasenje, bila bi potrebna treća izjava, a to je: „Tko uzvjeruje i ne pokrsti se, osudit će se“ ili „Tko se ne pokrsti, osudit će se.“ No naravno, nijedna se od ovih izjava ne nalazi u stihu.
Oni koji nastoje koristiti stih iz Marka 16,16 na način da uči da je krštenje neophodno za spasenje čine uobičajenu, ali ozbiljnu pogrešku koja se ponekad naziva pogreška negativnog zaključka. Ova se pogreška može objasniti ovako: „Ako je neka izjava istinita, ne možemo pretpostavljati da su sve negacije (ili suprotnosti) te izjave istinite.“ Na primjer, izjava „pas sa smeđim mrljama je životinja“ je istinita; međutim, negativna izjava „ako pas nema smeđe mrlje, nije životinja“ je pogrešna. Na isti način, izjava „tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se“ je istinita; međutim, izjava „tko uzvjeruje i ne pokrsti se, neće se spasiti“ neopravdana je pretpostavka. Međutim, oni koji podržavaju preporod krštenjem drže do upravo ove pretpostavke.
Razmotrimo ovaj primjer: „Tko uzvjeruje i živi u Kansasu, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se.“ Ova je izjava tehnički istinita; ljudi iz Kansasa koji povjeruju u Isusa, spasit će se. Međutim, reći da će se samo oni vjernici koji žive u Kansasu spasiti jest nelogična i pogrešna pretpostavka. Izjava ne kaže da vjernik mora živjeti u Kansasu kako bi išao u nebo. Isto tako, Marko 16,16 ne kaže da vjernik mora biti kršten. Stih navodi činjenicu o krštenim vjernicima (oni će se spasiti), ali ne kaže upravo ništa o vjernicima koji nisu kršteni. Postoje vjernici koji ne žive u Kansasu, a ipak su spašeni; a postoje i vjernici koji nisu kršteni, a ipak su isto spašeni.
Jedan specifičan uvjet koji je potreban za spasenje navodi se u drugom dijelu Marka 16,16: „tko ne uzvjeruje, osudit će se.“ U suštini, Isus je dao i pozitivni rezultat vjere i negativni rezultat nevjere (tko ne uzvjeruje, osudit će se). Stoga, s apsolutnom sigurnošću možemo reći da je vjera uvjet za spasenje. Što je još važnije, vidimo da se ovaj uvjet ponavlja kroz cijelu Bibliju (Ivan 3,16. 18. 36; Ivan 5,24; Ivan 6,53-54; Ivan 8,24; Djela 16,31).
Uči li Marko 16,16 da je krštenje nužno za spasenje? Ne, ne uči. Jasno tvrdi da je vjera potrebna za spasenje, ali ne dokazuje niti opovrgava koncept krštenja kao uvjet. Kako onda možemo znati mora li se netko krstiti da bi se spasio? Moramo vidjeti što kaže ostali sadržaj Božje Riječi. Ovo su sažeti dokazi:
1—Biblija je jasna u tome da smo spašeni samo po vjeri. Abraham je bio spašen po vjeri, i mi smo spašeni po vjeri (Rimljanima 4,1-25; Galaćanima 3,6-22).
2—Kroz cijelu Bibliju, u svakom periodu, ljudi kojima je bilo oprošteno bili su spašeni bez da su se krstili. Svi vjernici u Starom zavjetu (npr. Abraham, Jakov, David, Salomon) bili su spašeni, ali ne i kršteni. Kradljivac na križu je bio spašen, ali ne i kršten. Kornelije je bio spašen prije negoli se krstio (Djela 10,44-46).
3—Krštenje je svjedočanstvo naše vjere i javna izjava da vjerujemo u Isusa Krista. Biblija nam govori da imamo vječni život onog trenutka kada povjerujemo (Ivan 5,24), a vjera uvijek dolazi prije krštenja. Krštenje nas ne spašava ništa više od javnog svjedočanstva da prihvatimo Isusa ili izgovaranja pokajničke molitve. Spašeni smo kad povjerujemo.
4—Biblija nigdje ne govori da ako netko nije kršten, onda nije ni spašen.
5—Ako je krštenje neophodno za spasenje, onda se nitko ne može spasiti bez da je prisutan netko drugi. Neko mora krstiti tu osobu prije nego što bi bila spašena. To u praksi ograničava tko se može spasiti i kada se može spasiti. Kada se dođe do logičnog zaključka, posljedice ovakvog nauka su poražavajuće. On uči da, na primjer, vojnik koji povjeruje na bojištu, ali ga ubiju prije nego što se krsti, ide u pakao.
6—Kroz cijelu Bibliju vidimo da u trenutku kada netko povjeruje, posjeduje sva obećanja i blagoslove spasenja (Ivan 1,12; 3,16; 5,24; 6,47; 20,31; Djela 10,43; 13,39; 16,31). Kada osoba povjeruje, ima život vječni, ne dolazi na sud i prešla je iz smrti u život (Ivan 5,24)—sve to prije nego što se krstila.
Ukoliko vjerujete u preporod krštenjem, bilo bi dobro da uz molitvu razmotrite kome ili čemu stvarno vjerujete. Je li vaša vjera u fizičko djelo (krštenje) ili dovršeno djelo Krista na križu? Kome ili čemu vjerujete u vezi spasenja? Je li to sjena (krštenje) ili suština (Isus Krist)? Naša vjera mora počivati samo na Kristu. „U njemu, po njegovoj krvi, imamo otkupljenje, oproštenje prijestupâ po bogatstvu milosti njegove“ (Efežanima 1,7 VB).
English
Uči li Marko 16,16 da je krštenje neophodno za spasenje?