Pitanje
Koliko je dug jedan naraštaj u Bibliji?
Odgovor
Biblija koristi izraz „naraštaj“ na različite načine. Obično se riječ „naraštaj“ odnosi na sve ljude koji žive u isto vrijeme – tj. riječ u Bibliji ima istu definiciju na koju smo navikli u modernoj upotrebi kada govorimo o generaciji X ili milenijskoj generaciji. Normalni je naraštaj oko trideset godina; jedan naraštaj odgaja drugog. Međutim, u nekim biblijskim kontekstima, „naraštaj“ se može odnositi na dulju dob ili skupinu ljudi koja obuhvaća dulje vremensko razdoblje.
U Postanku 2,4 „izvješća o nebesima i zemlji kada su stvarana“ uključuju cijelu ljudsku povijest – doba koje je počelo stvaranjem svemira. U Izlasku 1,6 „naraštaj“ koji umrije odnosi se na sve koji su bili živi u vrijeme kada su živjeli Josip i njegova braća. U Brojevima 32,13, „naraštaj“ je ograničen na Izraelce – skupinu njih od dvadeset godina i više, u vrijeme njihovog odbijanja da uđu u Obećanu zemlju. Ta jedna generacija bila je osuđena na lutanje pustinjom dok svi nisu pomrli, osim Jošue i Kaleba. Kada se riječ „naraštaji“ u množini pojavljuje u Bibliji, kao u Izaiji 51,9 i Djelima 14,16, odnosi se na neodređeno vremensko razdoblje – mnogo uzastopnih naraštaja.
Izvorni jezici Biblije koristili su najmanje tri različite riječi za „naraštaj“. Hebrejski dor može se odnositi na normalnu, fizičku generaciju, kao u Izlasku 1,6. Ali može se koristiti i metaforički za identifikaciju ljudi prepoznatljivog tipa. Na primjer, Psalam 78,8 kaže: „Da ne bi bila kao oci njihovi, naraštaj svojeglav i buntovan; naraštaj srca prevrtljiva, čiji duh ne bijaše postojano s Bogom.“ Ovdje se riječ dor dva puta koristi za označavanje grupe ljudi kroz dugi vremenski period koje su karakterizirali bunt i grijeh. „Naraštaj“ u Psalmu 78,8 nije ograničen na uobičajeno razdoblje od trideset godina, već se proteže kroz povijest Izraela kako bi uključio sve koji su bili tvrdoglavi protiv Boga.
Druga hebrejska riječ za „naraštaj“ je toledot. Ovo se ne odnosi na karakter skupine ili dobi, već na način na koji je ta dob nastala. Dakle, „izvješća o nebesima i zemlji kada su stvarana“ u Postanku 2,4 odnose se na vremenska razdoblja koja su započela stvaranjem i nastavila se organski od te točke. „Adamovi naraštaji“ u Postanku 5,1 označavaju civilizaciju ljudi koja je započela s njim. Sljedeći „naraštaj“ je Noin, uključujući potop i civilizacije koje su došle poslije. Šemov utjecaj označen je kao „naraštaj“ jer je on bio otac Semita (Postanak 11,10). I Teraha, jer je napustio Ur sa svojim sinom Abramom (Postanak 11,27). Kasnije su Jišmael (Postanak 25,12) i Izak (Postanak 25,19) bili izvor novih generacija. U svakom slučaju, muškarci su doživjeli ili izazvali značajan događaj koji je promijenio tok njihove obiteljske loze. Stvorili su događaj koji je promijenio kulturu.
U Novom zavjetu, grčka genea je izvor naraštaja. Slična je objema hebrejskim riječima. Doslovno znači „otac, rođen, rođenje“, što se odnosi na genetsku liniju. Ali može se koristiti i kao vremenski okvir karakteriziran specifičnim kulturnim stavom i ljudima u toj kulturi. U Mateju 1,17, generacije su obilježene značajnim događajima i ljudima – Abrahamom, Davidom, babilonskim sužanjstvom – poput hebrejskog toledota. Ali kada Isus naziva farizeje i pismoznance „zlim i preljubničkim naraštajem“, misli na kulturu u kojoj su živjeli i koju su poticali (Matej 12,39; vidi također Matej 17,17 i Djela 2:,40).
Dakle, kada čitamo „naraštaj“ u Bibliji, moramo uzeti u obzir kontekst. Obično je generacija u Bibliji duga otprilike trideset godina ili ljudi koji su živjeli u to vrijeme, isto kao što mi razumijemo generaciju u svakodnevnom govoru. Ali postoje trenuci kada se naraštaj poetski koristi za označavanje klase ljudi obilježenih nečim drugim osim dobi.
English
Koliko je dug jedan naraštaj u Bibliji?
