Pitanje
Kakav autoritet pastor treba imati nad crkvom?
Odgovor
Crkva se naziva „stado Božje" (1. Petrova 5,2), „Božja baština" (1. Petrova 5,3) i „crkva Božja" (Djela 20,28). Isus je „glava crkve" (Efežanima 5,23) i „Nadpastir" (1. Petrova 5,4). Crkva s pravom pripada Kristu i On je autoritet nad njom (Matej 16,18). To je jednako istinito za lokalnu crkvu, kao i za univerzalno Tijelo Kristovo.
Božji nacrt za izgradnju Njegove crkve uključuje korištenje ljudi u službi pastora. Pastor je ponajprije starješina, a zajedno s drugim starješinama, pastor je odgovoran za sljedeće:
1) Nadgledanje crkve (1. Timoteju 3,1). Primarno značenje riječi biskup je „nadglednik". Opći nadzor službe i djelovanja crkve odgovornost je pastora i ostalih starješina. To uključuje i upravljanje financijama unutar crkve (Djela 11,30).
2) Upravljanje crkvom (1. Timoteju 5,17). Riječ prevedena „upravljati" doslovno znači „stati ispred". Ideja je voditi ili se brinuti s naglaskom da se bude marljiv skrbnik. To uključuje odgovornost za vršenje crkvene discipline i ukoravanje onih koji griješe u vjeri (Matej 18,15-17; 1. Korinćanima 5,11-13).
3) Hranjenje crkve (1. Petrova 5,2). Doslovno, riječ pastor znači „pastir". Pastor je dužan „napasati stado" Božjom Riječju i voditi ga na pravi način.
4) Čuvanje nauka crkve (Titu 1,9). Učenje apostola trebalo je biti predano „vjernim ljudima" koji će podučavati i druge (2. Timoteju 2,2). Očuvanje integriteta evanđelja jedno je od najviših pastoralnih poziva.
Neki pastori smatraju da je naziv „nadglednik" zapovijed da imaju svoju ruku u svemu. Bilo da se radi o zvučnom sistemu ili odabiru pjesama za nedjelju ili odabiru zastora za dječji odjel, neki pastori osjećaju da je njihova dužnost biti uključeni u svaku odluku. Ne samo da je to iscrpljujuće za pastora, koji se nalazi na svakom sastanku odbora, nego također ometa druge da koriste svoje darove u crkvi. Pastor može nadgledati i delegirati u isto vrijeme. Osim toga, biblijski model množine starješina, zajedno s đakonima imenovanim za pomoć pastoru i starješinama, sprječava da dužnost pastora bude pod kontrolom jedne osobe.
Zapovijed „upravljati" crkvom ponekad se također odvodi u krajnost. Službena dužnost pastora je da upravlja crkvom zajedno sa starješinama, a njegov fokus treba biti prvenstveno duhovni, baveći se pitanjima kao što su poučavanje vjernika i opremanje svetih za obavljanje službe (Efežanima 4,12). Čujemo za pastore koji su više diktatorski nastrojeni nego što su nalik pastirima, zahtijevajući od onih koji su pod njihovim autoritetom da traže dopuštenje prije ulaganja, odlaska na godišnji odmor itd. Čini nam se da takvi ljudi jednostavno žele kontrolu i nisu u stanju upravljati crkvom Božjom (vidi 3. Ivanova 9-10).
Prva Petrova 5,3 sadrži predivan opis uravnoteženog pastoralnog služenja: „Ne kao oni koji gospodare Božjom baštinom, nego kao oni koji su uzori stadu." Autoritet pastora ne znači „gospodariti" crkvom; umjesto toga, pastor mora biti primjer istine, ljubavi i pobožnosti da bi ga Božje stado slijedilo. (Vidi i 1. Timoteju 4,12.) Pastor je „Božji upravitelj" (Titu 1,7) te odgovoran Bogu za svoje vodstvo u crkvi.
English
Kakav autoritet pastor treba imati nad crkvom?