Pitanje
Što je Plemeniti osmostruki put?
Odgovor
Plemeniti osmostruki put temelj je budističke prakse. Osam koncepata sadržanih u Plemenitom osmerostrukom putu su stavovi i ponašanja koje budisti nastoje oponašati kao sredstvo življenja kroz Četiri plemenite istine. Ovih osam koncepata spadaju u tri glavne kategorije: mudrost, ponašanje i koncentracija. Prema Četiri plemenite istine, sav život je patnja uzrokovana željama za onim što je nestalno, a budući da je sve nestalno – čak i osobnost – jedini način da se oslobodite patnje je odbaciti sve želje. To se čini prema budizmu slijeđenjem Osmostrukog puta.
Iako se nazivaju „putem“, ovih osam komponenti nije predviđeno da se slijede nekim posebnim redoslijedom. Umjesto toga je predviđeno da ih se slijedi istovremeno, kako bi se odbacile želje i postigla nirvana. Osmerostruki put, a i sam budizam, često je predstavljen kotačem s osam krakova, sličan upravljaču jedrenjaka. Komponente Plemenitog osmerostrukog puta su ispravan pogled, ispravna namjera, ispravan govor, ispravno ponašanje, ispravan život, ispravan trud, ispravna svjesnost i ispravna meditacija.
Komponente ispravnog pogleda i ispravne namjere ponekad se nazivaju aspektima mudrosti Plemenitog osmostrukog puta.
„Ispravan pogled“ u biti znači vjerovati u Četiri plemenite istine: da je život patnja; patnja je uzrokovana željom za onim što je privremeno; sve je privremeno; i samo slijeđenjem osmostrukog puta mogu se odbaciti sve želje. Također uključuje svijest o konceptima kao što su ponovno rođenje (reinkarnacija) i zakon karme. Biblijski gledano, istina je da se osoba mora pokoriti određenoj istini kako bi se spasila (Ivan 8,32), ali Biblija se ne slaže da je specifično znanje na neki način aktivni dio nečijeg spasenja (Efežanima 2,8; 1. Korinćanima 3,19 ).
„Ispravna namjera“ odnosi se na spremnost da se promijeni na bolje prema Plemenitim istinama i Osmostrukom putu. Osoba s ispravnom namjerom predana je propisima budizma i nastoji usporediti svoje misli i ponašanja s njima. Biblijski gledano, vjernici su pozvani da svoju vjeru i postupke uspoređuju s Kristovim standardima (2. Korinćanima 13,5; Rimljanima 13,14; Ivan 15,14). Međutim, Biblija također priznaje da ono što osoba duboko u sebi želi nije uvijek ono što bi trebala željeti (Jeremija 17,9). Budizam ne daje odgovor na to kako bi osoba trebala promijeniti svoje duboke želje da bi pronašla prosvjetljenje (vidi 2. Korinćanima 10,12).
Komponente ispravnog govora, ispravnog ponašanja i ispravne egzistencije ponekad se nazivaju etičkim aspektima Plemenitog osmostrukog puta.
„Ispravan govor“ odnosi se na korištenje riječi iskreno, pristojno i svrhovito. To znači izbjegavanje ogovaranja, laganja ili verbalno uvredljivog govora. Ispravan govor primjenjuje se na napisane riječi koliko i na izgovorene. Jedna zanimljiva nuspojava budističkog pristupa ispravnom govoru je izbjegavanje rasprave o određenim duhovnim ili metafizičkim temama. Prema budizmu neka pitanja konačne stvarnosti su irelevantna za nečijom težnjom za Osmostrukim putem, pa rasprava o njima nije „ispravan govor“. Biblijski nam se kaže da zadržavamo kontrolu nad svojim riječima (Izreke 10,19) i da izbjegavamo nepotreban sukob (1. Timoteju 6,4).
„Ispravno ponašanje“ uključuje izbjegavanje radnji kao što su ubojstvo, krađa, preljub i tako dalje. Općenito načelo vodstva što je ispravno u odnosu na ono što je pogrešno je hoće li djelo nanijeti štetu drugoj osobi ili ne. Naravno, Biblija daje izazovan pristup etici ponašanja (Matej 7,12; 1. Korinćanima 9,27), kombinirajući ponašanje sa stavom u okviru jednog pristupa moralnosti i etici (Matej 5,21-22. 27-28). Biblijski standard za ispravno i pogrešno u konačnici nije donosi li štetu drugoj osobi, već je li u suprotnosti s Božjom svetom naravi.
„Ispravan način života“ sličan je ispravnom ponašanju, ali je posebno usmjeren na nečiju okupiranost. Prema ovom principu ne smije se varati, lagati ili sudjelovati u poslovima koji štete ili zlostavljaju ljude. Zbog budističkog pristupa životinjskom životu i nasilju, ovo pravilo isključuje svaki rad koji uključuje klanje životinja, prodaju mesa ili proizvodnju ili prodaju oružja. Prema Bibliji osoba treba voditi sve dijelove svog života, uključujući posao, s jednakom moralnom i etičkom brigom (Psalam 44,21; Rimljanima 2,16; 2. Korinćanima 4,2). Bog također od nas očekuje da budemo dobri upravitelji prirode (Levitski zakonik 19,25; 25,2-5, Habakuk 2,8. 17). Međutim, Biblija ne zabranjuje korištenje životinja (Marko 7,19; Postanak 1,28) niti legitimna sredstva samoobrane (Luka 22,36).
Komponente ispravnog napora, ispravne svjesnosti i ispravne meditacije ponekad su poznate kao aspekti koncentracije Plemenitog osmostrukog puta.
„Ispravan napor“ zahtijeva osjećaj upornosti i opreza u primjeni drugih aspekata Osmostrukog puta. To podrazumijeva nagon za izbjegavanjem pesimističkog razmišljanja i negativnih emocija poput ljutnje. Još jednom, ovo predstavlja problem jer je ljudska priroda sklona sebičnosti i lijenosti. Budizam ne predstavlja poseban način za promjenu tih aspekata kod osobe koja ih nije sklona mijenjati. Biblija govori o Božjoj spremnosti i sposobnosti da promijeni srce, čak i kada nemamo takvu sklonost (2. Solunjanima 3,13; 1. Korinćanima 6,11).
„Ispravna svjesnost“ slična je ispravnom naporu, ali je više usredotočena na unutarnje mentalne i filozofske aspekte. Budizam potiče visoku razinu samosvijesti s posebnim osvrtom na to kako osoba reagira na svoja iskustva i okolinu. Ova vrsta svjesnosti usredotočena je na sadašnjost s manjim naglaskom na prošlost ili budućnost. Biblijski gledano, također smo pozvani da čuvamo svoje misli i da pazimo na to kako naše okruženje utječe na naš duhovni život (1. Korinćanima 15,33; 6,12).
„Ispravna meditacija“ je temeljna praksa budizma, koja uključuje disanje, pjevanje i druge tehnike fokusiranja. Cilj ovog stila meditacije je potpuno isprazniti um od svega osim od predmeta koncentracije. Konačni izraz ovog oblika meditacije je samadhi, kada osoba napreduje kroz različite reflektivne razine sve dok ne postigne stanje potpune neopaženosti i bezosjećajnosti. Ovo predstavlja još jedan sukob s biblijskim učenjem. Biblija pozdravlja koncepte meditacije i razmišljanja (Psalam 1,2; 119,15), ali ne sa ciljem „pražnjenja“ uma. Umjesto toga, cilj kršćanske meditacije je usredotočiti se na istinu Riječi Božje. Biblijski gledano, meditacija je ispunjavanje uma Božjom objavljenom Riječju.
Ukratko, postoje neke točke slaganja između biblijskog kršćanstva i budističkog Plemenitog osmerostrukog puta. Međutim, mnoge su razlike ujedno temeljne i nepomirljive. Prema Osmostrukom putu osoba koja si ne može pomoći da ispuni sve aspekte jednostavno nije u stanju slijediti put. Jedina mu je mogućnost nadati se da će se njegove želje, namjere i napori promijeniti sami od sebe. Biblija objašnjava da se čovjekovom srcu ne može vjerovati da traži dobro samo po sebi (Jeremija 17,9; Rimljanima 3,10-12; 7,18-24), ali se svako srce može promijeniti kroz odnos s Kristom (Rimljanima 7,25; Galaćanima 3,13).
English
Što je Plemeniti osmostruki put?
