Pitanje
Koje su jakosti a koje slabosti gledišta prema kojem će Uzeće crkve biti poslije Nevoljâ (posttribulacionizam)?
Odgovor
Kada razmatramo bilo koje pitanje vezano uz eshatologiju (proučavanje posljednjih vremena), važno je upamtiti da se gotovo svi kršćani slažu po pitanju tri stvari:
1) u budućnosti će svijet zadesiti vrijeme Nevoljâ kakvo još nije vidio,
2) Nakon Nevoljâ, Krist će se vratiti da uspostavi svoje Kraljevstvo, i
3) Dogodit će se Uzeće – prijelaz iz smrtnosti u besmrtnost – za vjernike, kako je opisan u Ivanu 14:1-3; 1. Korinćanima 15:51-52; 1. Solunjanima 4:16-17. Jedino pitanje tiče se vremena kada će se Uzeće dogoditi u odnosu na Nevolje i Drugi dolazak?
Postoje tri glavne teorije vezane uz vrijeme Uzeća: pretribulacionizam (vjerovanje da će se Uzeće dogoditi prije nego što počnu Nevolje), midtribulacionizam (vjerovanje da će se Uzeće dogoditi usred Nevoljâ), te posttribulacionizam (vjerovanje da će se Uzeće dogoditi nakon Nevoljâ). Ovaj članak bavi se posttribulacijskim gledištem.
Posttribulacionizam uči da će se Uzeće dogoditi na kraju, odnosno blizu kraja, Nevoljâ. U to vrijeme Crkva će se susresti s Kristom u zraku, a onda će se vratiti na zemlju kako bi započelo Kristovo kraljevstvo na zemlji. Drugim riječima, Uzeće i Kristov Drugi dolazak (da uspostavi svoje Kraljevstvo) događaju se gotovo trenutno. Prema ovome gledištu, crkva će proći kroz cijelo sedmogodišnje razdoblje Nevoljâ. Rimokatoličanstvo, Pravoslavlje i mnoge protestantske denominacije drže se posttribulacijskog gledišta o Uzeću.
Jedno od jakosti posttribulacionizma je u činjenici da je Isus, u svome poduljem govoru o posljednjim vremenima, rekao da će se vratiti nakon „Velike nevolje“ (Matej 24:21, 29). Također, knjiga Otkrivenja, s raznim svojim proroštvima, spominje samo jedan Gospodinov dolazak – a to se događa nakon Nevoljâ (Otkrivenje 19-20). U odlomcima kao što su Otkrivenje 13:7 i 20:9 nalazimo daljnju potporu posttribulacionizmu u tome što je tamo očigledno da će biti svetih u Nevoljama. Nadalje, uskrsnuće mrtvih u Otkrivenju 20:5 naziva se „prvo uskrsnuće“. Posttribulacionisti tvrde da, budući da se „prvo“ uskrsnuće događa nakon Nevoljâ, uskrsnuće vezano uz Uzeće u 1. Solunjanima 4:16 ne može se dogoditi do tada.
Posttribulacionisti također ističu da je Božji narod tijekom povijesti doživljavao intenzivna progonstva i kušnje. Stoga, oni kažu da nas ne bi trebalo čuditi da će crkva proći kroz Velike nevolje u posljednjim vremenima. Vezano s time, posttribulacijsko gledište razlikuje između „Sotonskog gnjeva“ (ili „ljudskoga gnjeva“) i „Božjega gnjeva“ u knjizi Otkrivenja. Sotonin gnjev usmjeren je protiv svetih, a Bog ga dozvoljava kao sredstvo pročišćavanja onih koji su mu vjerni. S druge strane, Božji gnjev izliven je na Antikrista i njegovo bezbožno kraljevstvo, a Bog će zaštititi svoj narod od te kazne.
Jedna slabost posttribulacionizma je jasno učenje Svetoga pisma da oni koji su u Kristu neće biti osuđeni i nikada neće iskusiti Božji gnjev (Rimljanima 8:1). Premda su neke osude Nevoljâ usmjerene protiv nevjernika, mnoge druge osude, kao što su potresi, padajuće zvijezde i glad, podjednako će utjecati i na spašene i na nevjernike. Prema tome, ako će vjernici proći kroz Nevolje, doživjet će Božji gnjev, što je u suprotnosti s Rimljanima 8:1.
Još jedna slabost posttribulacijskog gledišta je u tome što ono mora barem donekle alegorizirati Nevolje. Mnogi posttribulacionisti uče da već sada živimo u Nevoljama. Zapravo, neki tvrde da su Nevolje počele odmah nakon Pedesetnice u Djelima 2. Takvo učenje zanemaruje jedinstvenu narav Nevoljâ prema Svetom pismu (Matej 24:21), da je to vrijeme nevolje bez premca u povijesti svijeta. Nadalje, posttribulacionistima je teško objasniti izostanak riječi „crkva“ u svim biblijskim odlomcima vezanima uz Nevolje. Čak i u Otkrivenju 4-21, najduljem opisu Nevoljâ u cijelom svetom pismu, riječ „crkva“ ne javlja se ni jedanput. Posttribulacionisti moraju pretpostaviti da riječ „sveti“ u Otkrivenju 4–21 označava crkvu, iako se koristi druga grčka riječ.
Posljednja slabost posttribulacijskog gledišta dijele i druge dvije teorije: naime, Biblija ne iznosi točan vremenski raspored budućih događaja. Pismo ne podučava ovo ili ono gledište, a zato imamo različita mišljenja o posljednjim vremenima i neke razlike u vezi toga kako bismo trebali uskladiti vezana proroštva.
English
Koje su jakosti a koje slabosti gledišta prema kojem će Uzeće crkve biti poslije Nevoljâ (posttribulacionizam)?
