Pitanje
Što je prijestolje milosti?
Odgovor
Pisac poslanice Hebrejima govori o rasporedu šatora u Starom zavjetu. Šator je bio prenosivo svetište koje su koristili Izraelci od vremena njihova lutanja pustinjom nakon izlaska iz Egipta do izgradnje hrama u Jeruzalemu (vidi Izlazak 25–27). Unutar šatora nalazio se Kovčeg saveza koji je uključivao Pomirilište (Hebrejima 9,3-5).
Kovčeg saveza, škrinja s dvije kamene ploče ispisanih s Deset zapovijedi, bio je najsvetiji predmet šatora, a kasnije i u jeruzalemskom hramu, gdje je smješten u unutarnjem prostoru zvanom Svetinja nad svetinjama. Unutar kovčega nalazila se i zlatna posuda s manom, kakvu je Bog dao tijekom lutanja pustinjom (Izlazak 16,4) i Aronov štap koji je pupao i rađao badem (Brojevi 17,1-13) (vidi Hebrejima 9,4). Na vrhu Kovčega nalazio se poklopac koji se nazivao prijestolje milosti na kojem je počivao oblak ili vidljivi simbol božanske prisutnosti. Ovdje je Bog trebao sjediti i s ovog mjesta trebao je udijeliti milost čovjeku kada je ondje bila poškropljena krv pomirenja.
Na neki način prijestolje milosti je skrivalo Božji narod od vječno osuđujuće presude Zakona. Svake godine na Dan pomirenja veliki je svećenik ulazio u Svetinju nad svetinjama i poškropio krvlju životinja žrtvovanih za pomirenje grijeha Božjeg naroda. Ovom se krvlju škropilo Pomirilište. Poanta koju prenosi ova slika jest da se samo kroz krvnu žrtvu može ukloniti osuda Zakona i pokriti kršenja Božjih zakona.
Grčka riječ za „prijestolje milosti“ u Hebrejima 9,5 je hilasterion, što znači „ono što čini ispaštanje“ ili „pomirenje“. Nosi ideju uklanjanja grijeha. U Ezekielu 43,13-15 mjedeni žrtvenik za žrtve također se naziva hilasterion (pomirilište ili prijestolje milosti) u Septuaginti (grčki prijevod Starog zavjeta) zbog njegove povezanosti s prolijevanjem krvi za grijeh.
Koje je značenje ovoga? U Novom zavjetu sam Krist je označen kao naša „pomirnica“. Pavao to objašnjava u svojoj poslanici Rimljanima: „Opravdani su besplatno njegovom milošću, putem otkupljenja koje je u Kristu Isusu. Njega je Bog postavio da bude pomirilištem po vjeri u njegovu krv, da pokaže svoju pravednost u opraštanju grijeha učinjenih prije, u doba Božje strpljivosti“ (Rimljanima 3,24-25). Ono što Pavao ovdje uči je da je Isus pokrivalo za grijeh, kao što pokazuju ove starozavjetne proročke slike. Njegovom smrću i našim odgovorom Kristu po našoj vjeri u Njega, pokriveni su svi naši grijesi. Također, kad god vjernici zgriješe, možemo se obratiti Kristu koji nastavlja biti pomirnica ili pokrivalo za naše grijehe (1. Ivanova 2,1; 4,10). Ovo povezuje koncepte Starog i Novog zavjeta koji se odnose na pokrivanje grijeha kao što je prikazano prijestoljem Božjeg milosrđa.
English
Što je prijestolje milosti?