Pitanje
Što kaže Biblija o ratu?
Odgovor
Mnogi ljudi pogrešno misle da Biblija kaže »Ne ubij!« i primjenjuju tu zapovijed na rat. Međutim, Biblija zapravo (u izvorniku) kaže »Ne počini umorstvo!« (Izlazak 20,13). Ta hebrejska riječ doslovno označava »namjerno ubijanje druge osobe iz zloće i s predumišljajem«. Bog je Izraelcima često naređivao da se zarate s drugim narodima (1. Samuelova 15,3; Jošua 4,13). Bog je naredio smrtnu kaznu za brojne zločine (Izlazak 21,12; 21,15; 22,19; Levitski zakonik 20,11). Prema tome, Bog nije protiv ubijanja u svim okolnostima, nego samo protiv umorstva. Rat nikada nije dobar, ali ponekad je nužan i opravdan. U svijetu punom grješnih ljudi (Rimljanima 3,10-18), rat je neizbježan. Ponekad je rat jedini način da se grješne ljude spriječi da ne učine neko veliko zlo.
Rat je strašan! Rat uvijek ima za posljedicu grijeh (Rimljanima 3,10-18). U Starome zavjetu, Bog je Mojsiju naredio: »Iskali osvetu Izraelaca na Midjancima!« (Brojevi 31,2) Vidi također Ponovljeni zakon 20,16-17: »U gradovima onih naroda koje ti Jahve, Bog tvoj, preda u baštinu ništa ne ostavljaj na životu, nego ih udari 'heremom' – kletim uništenjem: Hetite i Amorejce, Kanaance i Perižane, Hivijce i Jebusejce, kako ti je Jahve, Bog tvoj, naredio.« Izlazak 17,16 naviješta: »Jer – reče – 'Jahvin stijeg u ruku! Jahvin je boj protiv Amalečana od naraštaja do naraštaja.« Isto tako, u 1. Samuelovoj 15,18 piše: »Idi, izvrši herem nad tim grešnicima, na Amalečanima, vojuj na njih do istrebljenja.« Dakle, očigledno je da Bog nije protiv svakoga rata. Isus je uvijek u savršenom skladu s Ocem (Ivan 10,30), stoga ne možemo reći da su ratovi bili po Božjoj volji samo u Starome zavjetu. Bog se ne mijenja (Malahija 3,6; Jakovljeva 1,17).
Isusov Drugi dolazak također će biti izuzetno nasilan. U Otkrivenju 19,11-21 piše: »Zatim opazih otvoreno nebo i pojavi se bijel konj. Jahač na njemu zove se Vjerni i Istiniti; on sudi i vojuje pravedno. Oči su mu plamen ognjeni; na glavi mu mnoge krune. On nosi napisano ime koje nitko ne zna osim njega. Obučen je u ogrtač umočen u krv, a njegovo ime glasi: Riječ Božja. Pratile ga nebeske vojske na bijelim konjima, obučene u bijel, čist lan. Iz njegovih usta izlazi oštar mač da njime pobije pogane. On će nad njima vladati željeznim žezlom. On gazi tijesak vina uskipjelog gnjeva Boga, Svemogućega. A na svom ogrtaču – na boku – nosi napisano ime: 'Kralj kraljeva' i 'Gospodar gospodara'. Tada opazih jednog anđela gdje, stojeći na suncu, viče jakim glasom svim pticama što lete u najvišem dijelu neba: 'Dođite, skupite se na veliku gozbu Božju, da jedete meso od kraljeva, meso od vojskovođa, meso od mogućnika, meso od konja, i njihovih jahača, meso od svih ljudi, slobodnih i robova, malih i velikih. Zatim opazih Zvijer s kraljevima zemlje i njihove vojske skupljene da zametnu rat protiv onog koji jaše na konju i protiv njegove vojske. Ali Zvijer bi uhvaćena zajedno s lažnim Prorokom koji je u službi Zvijeri činio znakove i njima zaveo one koji su primili žig Zvijeri i klanjali se njezinu kipu. Oboje su živi bačeni u ognjeno jezero koje gori sumporom. A ostali su ubijeni mačem što izlazi iz usta jahača na konju: sve se ptice nasitiše njihova mesa.«
Pogrešno je reći da Bog nikada ne podupire rat. Isus nije pacifist. U svijetu punom zlih ljudi, rat je ponekad potreban kako bi se spriječilo veće zlo. Kojim slučajem da Hitler nije bio poražen u Drugom svjetskom ratu, koliko bi još milijuna Židova bilo ubijeno? Da se u Americi nije vodio Građanski rat, koliko bi još afrički amerikanci trpjeli kao robovi? Moramo uvijek imati na umu da svoja vjerovanja trebamo zasnivati na Bibliji, a ne na našim osjećajima (2. Timoteju 3,16-17).
U Propovjedniku 3,8 čitamo: »Sve ima svoje vrijeme ... vrijeme ljubljenja i vrijeme mržnje; vrijeme rata i vrijeme mira.« U svijetu punom grijeha, mržnje i zla (Rimljanima 3,10-18), rat je neizbježan. Neki ratovi su »pravedniji« od drugih, ali svi ratovi su u konačnosti posljedica grijeha. Kršćani ne bi smjeli priželjkivati rat, ali se isto tako ne bi smjeli suprotstavljati vladi koju je Bog postavio da ima vlast nad njima (Rimljanima 13,1-4; 1. Petrova 2,17). Najvažnije što možemo činiti u vrijeme rata jest moliti se da bi naši vođe imali pobožnu mudrost, za sigurnost naših vojnika, za brzo rješenje sukoba i za minimalne žrtve – na obje strane sukoba (Filipljanima 4,6-7).
English
Što kaže Biblija o ratu?
