Pitanje
Koja je razlika između kršćanstva i judaizma?
Odgovor
Od glavnih svjetskih religija, kršćanstvo i judaizam vjerojatno su najsličniji. I kršćanstvo i judaizam vjeruju u jednoga Boga koji je svemoguć, sveznajući, sveprisutan, vječan i beskonačan. Obje religije vjeruju u Boga koji je svet, pravedan i pravičan, dok je u isto vrijeme pun ljubavi, oprosta i milosti. Kršćanstvo i judaizam dijele Hebrejske spise (Stari zavjet) kao autoritativnu Božju Riječ, iako kršćanstvo uključuje i Novi zavjet. I kršćanstvo i judaizam vjeruju u postojanje neba, vječnog prebivališta pravednika, i pakla, vječnog prebivališta zlih (iako ne vjeruju svi kršćani i svi Židovi u vječnost pakla). Kršćanstvo i judaizam imaju u osnovi isti etički kodeks, danas poznat kao judeokršćanski. I judaizam i kršćanstvo uče da Bog ima poseban plan za izraelski narod.
Najvažnija razlika između kršćanstva i judaizma je Osoba Isus Krist. Kršćanstvo uči da je Isus Krist ispunjenje starozavjetnih proročanstava o dolasku Mesije/Spasitelja (Izaija 7,14; 9,6-7; Mihej 5,2). Judaizam često prepoznaje Isusa kao dobrog učitelja, a možda čak i Božjeg proroka. Judaizam ne vjeruje da je Isus bio Mesija. Nadalje, kršćanstvo uči da je Isus Bog u tijelu (Ivan 1,1.14; Hebrejima 1,8). Kršćanstvo uči da je Bog postao ljudsko biće u Osobi Isusa Krista kako bi mogao položiti svoj život i platiti cijenu za naše grijehe (Rimljanima 5,8; 2. Korinćanima 5,21). Judaizam snažno niječe da je Isus Bog ili da je takva žrtva bila neophodna.
Isus Krist je najvažnija razlika između kršćanstva i judaizma. Osoba i djelo Isusa Krista primarno je pitanje oko kojeg se kršćanstvo i judaizam ne mogu složiti. Religiozne vođe Izraela u Isusovo vrijeme su ga upitali: „Jesi li ti Krist, Sin Blagoslovljenoga?' I reče Isus: 'Ja jesam; i vidjet ćete Sina čovječjega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi u oblacima nebeskim'“ (Marko 14,61-62). Ali nisu vjerovali Njegovim riječima niti su ga prihvatili kao Mesiju.
Isus Krist je ispunjenje hebrejskih proročanstava o dolasku Mesije. Psalam 22,14-18 opisuje događaj nedvojbeno sličan Isusovu raspeću: „Kao voda razlih se i sve su mi kosti iščašene: srce mi je kao vosak; topi mi se usred utrobe. Isušila se kao crijep sva snaga moja; i jezik mi se uz čeljust prilijepio; u prah smrti ti si me oborio. Jer psi me opkoliše; zbor zlikovaca me okružio: probodoše ruke moje i noge moje. Sve bih kosti svoje izbrojiti mogao: oni gledaju i bulje u mene. Halje moje oni među sobom dijele i za odjeću moju kocku bacaju.“ Jasno je da ovo mesijansko proročanstvo ne može biti nitko drugi nego Isus Krist čije je raspeće ispunilo svaki od ovih detalja (Luka 23; Ivan 19).
Nema točnijeg opisa Isusa od Izaije 53,3-6: „Prezren je i odbačen od ljudi, čovjek boli i vičan patnji, i mi kao da od njega lica svoja sakrismo; prezren bijaše, i ne cijenismo ga. Uistinu je on naše tegobe ponio, i naše boli nosio, a mi držasmo da ga Bog bije, i udara, i ponižava. Ali on bijaše ranjen za naše prijestupe, satrt za naše opačine: kazna za naš mir bila je na njemu; njegovim ranama mi smo iscijeljeni. Svi smo mi kao ovce zalutali, svaki se svome putu okrenuo, a GOSPODIN je stavio na nj opačinu svih nas.“
Apostol Pavao, Židov i strogi pristaša judaizma, susreo se s Isusom Kristom u viziji (Djela 9,1-9) i postao najveći Kristov svjedok i autor gotovo polovine Novog zavjeta. Pavao je razumio razliku između kršćanstva i judaizma više od bilo koga drugog. Kakva je bila Pavlova poruka? „Jer ne stidim se Kristova evanđelja: ta ono je snaga Božja za spasenje svakomu tko vjeruje; najprije Židovu pa Grku“ (Rimljanima 1,16).
English
Koja je razlika između kršćanstva i judaizma?
