Pitanje
Koliko je zemlja stara?
Odgovor
Uzmemo li u obzir činjenicu da je Adam, prema Bibliji, bio stvoren u šesti dan postojanja našega planeta, na osnovu Biblije možemo utvrditi približnu starost zemlje razmatrajući kronološke detalje ljudske rase. Pritom se naravno pretpostavlja da je zapis u knjizi Postanka točan, da su šest dana stvaranja opisanih u Postanku doslovna razdoblja od dvadeset četiri sata te da nema nejasnih kronoloških razmaka.
Rodoslovlja navedena u Postanku petom i jedanaestom poglavlju daju dob u kojoj su Adam i njegovi potomci dobili sljedeći naraštaj u uzastopnoj rodovskoj liniji od Adama do Abrahama. Određivanjem vremena kada je Abraham živio i dodavanjem godina koje nalazimo u Postanku petom i jedanaestom poglavlju, postaje jasno da Biblija uči da je zemlja stara oko 6.000 godina, s mogućim odstupanjem od nekoliko stotina godina.
Što je s popularnom starosti od oko 4,6 milijardi godina koju prihvaća većina današnjih znanstvenika i koja se uči u velikoj većini naših akademskih institucija? Ova starost prvenstveno se izvodi iz dvije tehnike datiranja: radiometrijsko datiranje i datiranje uz pomoć geoloških slojeva. Znanstvenici koji zagovaraju mlađu Zemlju od oko 6.000 godina ustraju na tome da je radiometrijsko datiranje pogrešno utoliko što se temelji na nizu krivih pretpostavki, dok je računanje vremena uz pomoć geoloških slojeva pogrešno zato što koristi kružno rasuđivanje. Štoviše, ukazuju na raskrinkavanje mitova o staroj zemlji, poput popularnog ali pogrešnog shvaćanja da su potrebna duga vremenska razdoblja za stvaranje geoloških slojeva, fosila te dijamanata, ugljena, ulja, stalaktita, stalagmita itd. Na kraju, zagovornici mlade Zemlje predstavljaju pozitivne dokaze za mladu dob Zemlje umjesto dokaza u prilog stare Zemlje koje opovrgavaju. Znanstvenici koji vjeruju u mlađu Zemlju priznaju da su danas u manjini, no smatraju kako će njihov broj s vremenom rasti dok sve veći broj znanstvenika bude ponovno provjeravao dokaze i pobliže sagledavao do sada prihvaćeni obrazac o staroj Zemlji.
Na kraju krajeva, starost zemlje nije moguće dokazati. Bez obzira radi li se o 6.000 ili o 4,6 milijardi godina, oba gledišta (i sva između njih) zasnivaju se na vjeri i pretpostavkama. Oni koji smatraju da je zemlja stara 4,6 milijardi godina smatraju da su metode poput radiometrijskog datiranja pouzdane te da se tijekom povijesti nije dogodilo ništa što bi moglo poremetiti normalno propadanje radio-izotopa. Oni pak koji smatraju da je zemlja stara 6.000 godina vjeruju da je Biblija istinita, te da postoje čimbenici koji pojašnjavaju »navodnu« starost Zemlje, kao što su Opći potop ili mogućnost da je Bog stvorio svemir u stanju koje »nalikuje« kao da je veoma staro. Na primjer, Bog je stvorio Adama i Evu kao odrasla ljudska bića. Da je kojim slučajem onoga dana kada su bili stvoreni liječnik pregledao Adama i Evu, procijenio bi da su stari oko 20 godina (ili koliko god stari izgledali), a zapravo su Adam i Eva bili manje od jednog dana stari. U svakom slučaju, uvijek postoji dobar razlog radi kojega možemo vjerovati Božjoj riječi više nego riječima ateističkih znanstvenika koji žele progurati svoje evolucijske teorije.
English
Koliko je zemlja stara?
