Pitanje
Što je teorija dnevnog doba?
Odgovor
Iako je Mojsije napisao knjigu Postanka prije otprilike 3.400 godina, tek u posljednjih nekoliko stoljeća razvila se ozbiljna rasprava o prirodi i datumu stvaranja. Posljedično, sada postoji niz teorija u vezi s izvještajem stvaranja, a jedna od njih se zove teorija dnevnog doba. U osnovi, ovo je uvjerenje da su „dani“ o kojima se govori u prvom poglavlju Postanka uzastopna razdoblja, a ne doslovni, 24-satni dani. Stoga se smatra da svaki dan predstavlja mnogo duži, iako nedefiniran, vremenski period, poput milijun ili više godina. U biti, to je pokušaj usklađivanja Svetog pisma s teističkom evolucijom, ili barem s konceptom „stare“ zemlje.
Znanost nikada nije opovrgla niti jednu riječ iz Biblije. Biblija je vrhovna istina i trebala bi biti mjerilo po kojem bi se znanstvena teorija vrednovala. U nekim slučajevima alternativne teorije porijekla posebno su namijenjene uklanjanju Boga iz jednadžbe. Teoretičari dnevnog doba naravno ne pokušavaju ukloniti Boga; nego pokušavaju uskladiti tradicionalne poglede na Bibliju s modernim stavovima prema znanosti. Ipak, s ovakvim pristupom treba postupati oprezno. Najgora posljedica preispitivanja istine ili nadahnuća Postanka je ta što dovodi do preispitivanja svakog dijela Božje Riječi koji se ne slaže s našim preferencijama. Sve što Biblija uči o grijehu i smrti zahtijeva nepogrešivost prva tri poglavlja Postanka. Uz sve ovo rečeno, pogledajmo neke argumente zagovornika teorije dnevnog doba.
Pristalice teorije dnevnog doba često ističu da se riječ koja se koristi za „dan“, na hebrejskom yom, ponekad odnosi na vremensko razdoblje koje nije samo doslovni, 24-satni dan. Jedan biblijski stih koji se posebno često koristi kao potpora ovoj teoriji je 2. Petrova 3,8,: „…jedan dan je u Gospodina kao tisuću godina i tisuću godina kao jedan dan.“ Ovaj nas stih zasigurno podsjeća da Bog stoji izvan vremena i da ne bismo trebali sumnjati u pojavu budućeg biblijskog događaja (to jest drugog dolaska) samo zato što iz naše ograničene ljudske perspektive izgleda da treba puno vremena. Prema protivnicima teorije dnevnog doba, 2. Petrova 3,8 nema nikakve veze s duljinom tjedna stvaranja.
Svaki dan u prvom poglavlju Postanka opisuje se kao večer i jutro. Doista, ove dvije riječi – večer i jutro – uvelike se koriste u Starom zavjetu i u većini slučajeva odnose se na normalne dane. Govoreći iz perspektive jezika, protivnici teorije dnevnog doba primjećuju da, Mojsije da je želio prenijeti duži vremenski period, umjesto yom mogao je upotrijebiti jasne izraze kao što su olam ili qedem.
Drugi razlog koji se navodi za metaforički „dan“ prema teoriji dnevnog doba je taj da je sunce stvoreno tek četvrtog dana. S obzirom na to, kako su prije ovoga mogli postojati konvencionalni, 24-satni dani (tj. dan i noć)? Protivnici teorije dnevnog doba tvrdili bi da tehnički sunce samo po sebi nije potrebno za dan i noć. Ono što je potrebno je svjetlost i rotirajuća Zemlja. „Večer i jutro“ označavaju rotirajuću Zemlju, a što se svjetlosti tiče, Božja prva zapovijed bila je „Neka bude svjetlost“ i bila je svjetlost (Postanak 1,3) prije nego što je bilo sunca. Odvajanje svjetla od tame bilo je prvo što je naš Stvoritelj učinio.
Protivnici dnevnog doba također će opaziti da u Otkrivenju 21,23 vidimo da Novom Jeruzalemu „ne treba sunca ni mjeseca da u njemu svijetle“ jer će „Božja slava“ pružati „svjetlo“. Na početku stvaranja, Božje obasjavanje moglo je biti dovoljno sve dok svjetlila nisu stvorena tri dana kasnije.
Osim toga, prema većini tumačenja teorije dnevnog doba, bolest, patnja i smrt morali su postojati prije pada čovjeka. Sveto pismo jasno ukazuje da je „po jednome čovjeku [Adamu] grijeh ušao u svijet i po grijehu smrt“ (Rimljanima 5,12). Nije bilo smrti prije Adamovog čina neposlušnosti u Edenskom vrtu, ili kako bi kreacionisti dnevnog doba rekli, nije bilo ljudske smrti prije Adamovog grijeha. Ovisno o tome kako se teorija dnevnog doba usklađuje s porijeklom ljudskih bića, mogla bi poništiti nauk o padu. To bi također poništilo doktrinu pomirenja, jer ako nije bilo pada, zašto bi nam trebao Otkupitelj?
English
Što je teorija dnevnog doba?
